Dok se na zapadnom Balkanu, kako se prostor južno od Slovenije i sjeverno od Grčke počeo nazivati u diplomatskom žargonu, pucalo, Slovenija je postala zvijezda nove Europe razvijajući gospodarstvo po jedinstvenom modelu koji je mnoga vodeća poduzeća zadržao u državnom vlasništvu, direktno ili putem paradržavnih fondova.

Mnogi političari, ekonomski analitičari, pa i brojni građani ukazivali su na Sloveniju kao pozitivan primjer i pitali zašto Hrvatska nije krenula istim putem umjesto da je prodala 'obiteljsko srebro' strancima.

No ulaskom cijele Europe u ekonomsku krizu i slovenski ekonomski model je doživio potpuni slom. Zbog toga je vlada Alenke Bratušek danas prisiljena prodati državne udjele u 15 tvrtki, što su mediji nazvali rasprodajom Slovenije. Ključni udarac slovenskom nacionalom ponosu zadat će Ivica Todorić kupovinom perjanice slovenskog gospodarstva, lanca trgovačkih centra Mercator. Upravo u toj transakciji u kojoj Agrokor snažno podupire zapadnoeuropski kapital Slovenci zaključuju da su propustili svoju priliku i da glavna spona između Europske unije i zapadnog Balkana postaje Zagreb.

U govoru nakon pobjede na predsjedničkim izborima Borut Pahor je naglasio da će Slovenija ponovno biti europska zvijezda.

Prije 10 godina bez posla je bilo svega 6,7 posto Slovenaca, danas ih je na burzi više od devet posto. U uvjetima velike nezaposlenosti rodio se socijalni bunt protiv korumpiranih političkih elita. Ulice slovenskih gradova postale su mjesto gdje se počelo rušiti političke vođe. Najprije je pao gradonačelnik Maribora, fotelja se zaljuljala čelniku Ljubljane Zoranu Jankoviću, a pala je i vlada Janeza Janše. I prosvjedi protiv Janšine vlade ogolili su raspolovljenost slovenskog društva po istim crtama po kojima je podijeljeno i hrvatsko društvo: na sinove partizana i belogardejaca.

Nakon što je Janša zbog korupcije u slučaju Patrija postao slovenski Sanader, on je za presudu izjavio da je 'napisana unaprijed u političkim Murglama', čime je aludirao na nekadašnjeg slovenskog predsjednika Milana Kučana koji živi u ljubljanskom kvartu Murgle i njegov krug te svoje političke konkurente na ljevici. U anketi koju je uoči Dana nezavisnosti objavilo ljubljansko Delo samo 10 posto Slovenaca smatra da stanje u toj državi danas odgovara očekivanjima koja su imali kada je ona nastala, dok je velika većina njih razočarana.

Na pitanje jesu li se njihova očekivanja u Sloveniji kao nezavisnoj državi nakon više od 20 godina samostalnosti ispunila, negativno je odgovorilo 86 posto ispitanika, a potvrdno devet posto.
Ne treba posebno naglašavati da su naši zapadni susjedi Slovenci predstavljali najveći kamen spoticanja u pregovorima s Europskom unijom koji se trajali gotovo šest godina. S malom mekšim pristupom službene Ljubljane Hrvatska bi pregovore završila barem godinu dana ranije. Slovenija je vješto koristila nadmoćnu poziciju članice Europske unije kao pritisak na Hrvatsku pri rješavanju spornih bilateralnih problema. Od problema oko uvođenja ZERP-a, preko pitanja razgraničenja u Piranskom zaljevu do Ljubljanske banke. Sve priče mogu stati pod isti nazivnik, a to je prijetnja blokadom sve dok se ne pronađe rješenje koje će zadovoljiti slovensku stranu.

Živahni hrvatsko-slovenski odnosi i političko diplomatska nadmudrivanja, izgleda, nastavit će se i nakon ulaska u Europsku uniju.

Vinari su registrirali teran kao izvorno slovensko vino i on se pod tim imenom više neće moći prodavati u Hrvatskoj, što je izazvalo bijes istarskih proizvođača koji traže način kako osporiti slovenski registraciju, a s druge strane Hrvatska je osporila slovenski zahtjev za zaštitu geografskog porijekla kranjske kobasice.

Prema svemu sudeći, uzbuđenja u odnosima između Zagreba i Ljubljane neće nedostajati ni u budućnosti na diplomatskom polju, kao što neće ni na Jadranu, omiljenoj ljetnoj destinaciji slovenskih turista ili u Kranjskoj Gori, kamo zimi hrle tisuće hrvatskih skijaša.