22 OTVORENA POGLAVLJA

Slijedi nastavak pregovora s EU–om

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 11.09.2009 21:27
  • Objavljeno 11.09.2009 u 20:01
europska unija hrvatska

europska unija hrvatska

Izvor: tportal.hr / Autor: arhiva a

Hrvatska bi uskoro trebala nastaviti pristupne pregovore pošto su hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor u petak objavili da su postigli dogovor o deblokadi hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom i nastavku pregovora za rješenje hrvatsko-slovenskoga graničnog pitanja

Hrvatska u ovom trenutku ima 22 otvorena poglavlja, od kojih bi sedam bilo zatvoreno. Da nije bilo slovenske blokade, 31 bi bio otvoren i 12 zatvorenih. Pregovori se vode o ukupno 33 poglavlja.

Pošto je Slovenija u listopadu 2008. blokirala hrvatske pristupne pregovore, tadašnje francusko predsjedništvo EU-a predlagalo je da se slovenski prigovori kako u hrvatskoj dokumentaciji ima stvari koje prejudiciraju graničnu crtu, riješe tako da Hrvatska potpiše izjavu u kojoj bi se jamčilo da ništa u toj dokumentaciji ni na koji način ne prejudicira granicu. Hrvatska je prihvatila taj prijedlog, ali slovenska strana je tada tvrdila da ta jamstva nisu dostatna.

U početku ove godine, 21. siječnja, povjerenik za proširenje Olli Rehn Ljubljani i Zagrebu je predložio da granično pitanje riješi posrednička skupina pod vodstvom bivšega finskog predsjednika Marttija Ahtisaarija. Obje države poduprle su taj prijedlog, ali samo načelno, jer se nisu složile o mandatu te skupine.

Ahtisaari je ubrzo sam odustao, izjavivši da je to pravno pitanje koje treba prepustiti pravnicima. Potkraj ožujka, povjerenik Rehn je ministrima vanjskih poslova dviju država Gordanu Jandrokoviću i Samuelu Žbogaru predstavio novi kompromisni prijedlog da se rješavanje graničnog pitanja riječi ad hoc arbitražom u skladu s međunarodnim pravom.

Rehn je 22. travnja predstavio novi dopunjeni prijedlog, koji je hrvatska strana prihvatila, a 8. svibnja prihvaćen je i u Hrvatskom saboru. Taj je prijedlog predviđao da graničnu crtu na moru i kopnu između Hrvatske i Slovenije odredi peteročlani arbitražni sud u skladu s međunarodnim pravom. Po jednog člana trebale su odrediti Hrvatska i Slovenija, a preostala tri člana dvije bi zemlje odredile zajednički. Ako se dvije države ne dogovore o preostala tri člana, prijedlog je predviđao da ih imenuje predsjednik Međunarodnog suda pravde (ICJ).

Prijedlog je razdvajao pitanje razgraničenja od pristupa Slovenije otvorenom moru. Granica se trebala odrediti po međunarodnom pravu, a pitanje iskorištavanja pomorskih područja i dodira Slovenije s otvorenim morem po međunarodnom pravu, načelu pravičnosti i u duhu dobrosusjedskih odnosa.

Slovenija nije izravno odbila taj prijedlog, nego je njegovo prihvaćanje uvjetovala prihvaćanjem njezinih amandmana koji su bitno mijenjali njegov smisao. Ljubljana je uložila pet amandmana. U prvom je tražila da se pitanje kopnene i morske granice te 'kontakt slovenskih teritorijalnih voda s otvorenim morem' rješava zajedno, a u drugom da arbitražni tribunal o granici presuđuje po 'načelu pravičnosti' (ex aequo et bono).

Treći uvjet bio je da se hrvatski pristupni pregovori momogu deblokirati tek nakon ratifikacije sporazuma o arbitraži, a četvrti se odnosio na izmjenu o načinu sastavljanja petočlanog arbitražnog suda: predsjednika arbitraže imenovala bi Europska komisija, a on bi nakon toga imenovao još dva člana, čime bi se isključila uloga Međunarodnog suda pravde sadržana u prijedlogu koji je Hrvatskoj i Sloveniji ponudio Rehn.

Kao petu dopunu, Slovenija je tražila da se u arbitražnom sporazumu navede mogućnost povratka na bilateralne pregovore Slovenije i Hrvatske, uz mogućnost političkog posredovanja ili nekoga drugog načina za mirno rješenje prijepora.
Iako je i sam Rehn u više navrata izjavljivao da je njegov prijedlog, koji je Hrvatska prihvatila, konačan, on je 15. lipnja predstavio donekle promijenjenu verziju toga prijedloga u kojem je djelomično prihvatio slovenske zahtjeve.

Sadržaj toga donekle promijenjenog prijedloga nikad nije dospio u javnost, osim nekih pojedinosti. Rehn je u novom tekstu riječ 'kontakt' (slovenskih voda s otvorenim morem) zamijenio riječju 'junction', koja se na hrvatski može prevesti kao 'spojnica'.

Hrvatska je ustrajala u stajalištu da ostaje pri prijedlogu koji je prihvaćen u Hrvatskom saboru, a Slovenija ga je smatrala dobrom osnovom za nastavak pregovora, optuživši Hrvatsku da je istupila iz pregovora. Potkraj lipnja Rehn je objavio da je iscrpio svoje kreativne mogućnosti i da je vrijeme da dvije zemlje bilateralno riješe taj problem.

Stvari su se počele micati s mrtve točke nakon sastanka u Trakošćanu 31. srpnja, kad su se sastali premijerka Jadranka Kosor, koja je na čelu hrvatske vlade zamijenila Ivu Sanadera, i slovenski premijer Borut Pahor.

Dva dana prije toga sastanka, 29. srpnja u Washingtonu su se sastali američka državna tajnica Hilary Clinton i slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar. Hilary Clinton je tada rekla da 'puno očekuje' od sastanka Kosor-Pahor. I doista, premijerka Kosor i premijer Pahor objavili su da su postigli okvirni dogovor, koji predviđa da se do kraja ove godine pronađe rješenje graničnog spora i za blokadu hrvatskih pregovora.

Nakon toga uslijedila je 'tiha diplomacija' - u strogoj tajnosti pregovaralo se o pojedinostima okvirnog rješenja, koje su u petak i objavljene.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi