Operacija je pokrenuta usred diplomatskih pokušaja ograničavanja iranskog nuklearnog programa, a bez šire javne rasprave u američkom Kongresu ili među saveznicima. Kritičari tvrde da pravna osnova za napad nije jasno predstavljena, dok Bijela kuća operaciju opisuje kao nužan odgovor na dugoročnu prijetnju koju predstavlja Teheran.

'Predsjednik u vlastitoj izjavi priznaje da je ovo rat, a Ustav zahtijeva da se administracija obrati Kongresu za odobrenje, nešto što nije učinila', rekao je zastupnik Jim Himes iz Connecticuta, vodeći demokrat u Odboru za obavještajne poslove Zastupničkog doma.

Himes je rekao: 'Kao što sam rekao tajniku Marcu Rubiju kada je informirao 'Bandu osmorice' - skupine čelnika obavještajnih odbora i Kongresa - vojne akcije u ovoj regiji gotovo nikada ne završavaju dobro za Sjedinjene Države, a sukob s Iranom može se lako spiralno proširiti i eskalirati na načine koje ne možemo predvidjeti. Čini se da Donald Trump nije naučio lekcije iz povijesti.'

>>Tijek događanja pratite OVDJE<<

Poruke iz Washingtona i Tel Aviva

U osam minuta dugom obraćanju nakon početka napada Trump je poručio da operacija neće biti ograničena na simbolične udare. Upozorio je da bi iranske Revolucionarne garde mogle biti potpuno uništene ako ne odustanu od otpora te pozvao iransko stanovništvo i etničke manjine da se suprotstave vlastima.

'Vrijeme je da se narod Irana oslobodi tereta tiranije i izgradi slobodnu i miroljubivu državu', rekao je američki predsjednik. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da se Izrael pridružio operaciji kako bi 'uklonio egzistencijalnu prijetnju koju predstavlja iranski režim', piše Guardian.

Napadi su uslijedili nakon višemjesečnih pregovora Washingtona i Teherana o ograničavanju obogaćivanja urana. Razgovori su se odvijali dok je SAD istodobno gomilao vojne snage u regiji - najveće od invazije na Irak 2003. godine - što je, prema analitičarima, dovelo u pitanje stvarnu održivost diplomatskog procesa.

Prije napada održao sastanak Odbora za mir

Trump je tijekom političke karijere često kritizirao rat u Iraku i obećavao smanjenje američkih vojnih intervencija u inozemstvu. Samo deset dana prije početka napada u Washingtonu je održao inauguralni sastanak inicijative nazvane Odbor za mir, zamišljene kao platforme za rješavanje globalnih sukoba.

Dio američkih i europskih saveznika već je tada izražavao skepticizam prema toj inicijativi, smatrajući da predstavlja alternativni politički forum pod snažnim utjecajem Bijele kuće.

Kongres i saveznici po strani

Američki Kongres, koji formalno ima ovlast odlučivanja o objavi rata, imao je ograničenu ulogu u donošenju odluke. Nekoliko čelnika obiju stranaka dobilo je povjerljive informacije tek neposredno prije predsjednikova obraćanja o stanju nacije, a pojedini demokratski senatori kasnije su poručili da im nije objašnjeno zašto je vojna akcija bila nužna upravo sada.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da tek manji dio američkih birača podupire novi rat na Bliskom istoku.

Analitičari napominju da odluka dolazi u trenutku pada predsjednikove popularnosti uoči izbora na polovici mandata te nakon niza političkih i pravnih izazova u SAD-u. Bivši ministar trgovine Wilbur Ross ocijenio je da bi politički pritisci mogli biti jedan od razloga za odlučniji pristup Iranu.

Rizik šireg regionalnog rata

Stručnjaci upozoravaju da bi Iran, suočen s prijetnjom opstanku režima, mogao odgovoriti maksimalnom eskalacijom. Teheran raspolaže širokim arsenalom projektila, dronova i pomorskih sposobnosti kojima bi mogao ciljati američke baze i brodove u Perzijskom zaljevu ili promet kroz Hormuški tjesnac.

U potencijalni sukob mogli bi se uključiti i regionalni saveznici Irana, uključujući jemenske Hutije i libanonski Hezbollah. 'U gotovo svim vojnim simulacijama pretpostavlja se gubitak barem jednog američkog ratnog broda', upozorio je Ali Vaez iz International Crisis Groupa, dodajući da bi takav razvoj događaja gotovo sigurno doveo do daljnje eskalacije.

Trump očito računa na brzu i spektakularnu vojnu pobjedu koja bi učvrstila političku potporu kod kuće. No povijest pokazuje da se duboko ukorijenjeni režimi rijetko ruše isključivo zračnim napadima. Ako se sukob proširi, upozoravaju analitičari, američko-izraelska operacija mogla bi prerasti u novi veliki rat na Bliskom istoku, s posljedicama koje bi obilježile Trumpov mandat.