Sama činjenica da se otac i majka razvode emotivno pogađa djecu. No nažalost razvod za mnogu djecu u Hrvatskoj tek je uvod u mučnu bitku za utjerivanje mjesečnog prihoda za uzdržavanje. Prema nekim procjenama, u financijskom škripu nalazi se oko 60.000 djece u Hrvatskoj, jer im očevi (u rjeđim slučajevima majke) izbjegavaju plaćati alimentacije. Podaci iz prošle godine govore da je tek 26,4 posto razvedenih roditelja svojoj djeci plaćalo alimentaciju, a njih čak 73,6 posto o tu se obvezu oglušilo
Naime, statistike Ministarstva socijalne politike i mladih tijekom 2013. govore da su sudovi presudili obavezu plaćanja alimentacije za 3.356 djece razvedenih roditelja. Od toga 2.470 djece nije primilo zakonski određenu alimentaciju. Odnosno, tek je 886 djece uredno dobivalo dosuđenu alimentaciju.
'Bojim se da je toliko velika brojka neplatiša alimentacija najvećim dijelom posljedica teške gospodarske situacije. Smatram da su 2/3 roditelja koji ne isplaćuju svojoj djeci alimentaciju nezaposleni, odnosno ljudi bez redovitih mjesečnih primanja. Jer da imaju posao i plaće, lako bi ih se sudski natjeralo da izvršavaju financijske obveze prema svojoj djeci. Primjerice, kad sud donese odluku o iznosu alimentacije, to se proslijedi poslodavcu koji taj iznos radniku odbija od plaće', ocijenila je za tportal dr. sc. Branka Rešetar, profesorica s osječkog Pravnog fakulteta i jedna od autorica novog Obiteljskog zakona. Smatra da su tek trećina neplatiša alimentacija najvjerojatnije oni koji rade na crno ili skrivaju pravo stanje svoje imovine.
Uzdržavanje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, a minimalni iznosi određuju se u postotku od prosječne neto isplaćene plaće koja je, prema posljednjem priopćenju Državnog zavoda za statistiku, iznosila 5.515 kuna. Suci mogu odrediti i manji iznos od onog minimuma za uzdržavanje djeteta koje propisuje Ministarstvo, ako procijene da roditelj koji ne živi s djetetom financijski ne može podnijeti isplatu tog minimuma. Prema podacima Ministarstva socijalne politike i mladih, minimalni novčani iznosi potrebni za mjesečno uzdržavanje djeteta, a koji su na snazi od travnja ove godine iznose: za dijete do šest godina 17 posto to jest 937,55 kuna; za dijete od sedam do 12 godina 20 posto to jest 1.103 kn; za dijete od 12 do 18 godina 22 posto to jest 1.213,30 kuna.
'Ako roditelj ne izvršava svoju zakonsku obvezu uzdržavanja djeteta dulje od šest mjeseci neprekidno ili ako nije platio za šest mjeseci s prekidima ukupno unutar razdoblja od sedam mjeseci, centar za socijalnu skrb dužan je na prijedlog drugog roditelja ili po službenoj dužnosti, donijeti odluku o privremenom uzdržavanju koju isplaćuje sve dok obveznik uzdržavanja ne počne udovoljavati svojoj obvezi, u ukupnom trajanju od najdulje tri godine', napominju iz Ministarstva socijalne politike i mladih.
Važno je napomenuti da u parnicama o uzdržavanju sud ocjenjuje potrebe uzdržavane osobe, kao i mogućnosti osobe koja je dužna davati uzdržavanje u svakom konkretnom slučaju pa stoga uzdržavanje može biti određeno u većem, ali i manjem iznosu od navedenih minimalnih novčanih iznosa.
Novi Obiteljski zakon koji stupa na snagu već od 1. rujna donosi neka kreativna rješenja kojima bi se neplatiše alimentacija trebalo natjerati da uredno izvršavaju obaveze prema svojoj djeci, no teško se može očekivati da će učinak mjera biti stopostotni.
'Inovativno rješenje koje bi trebalo pojednostavniti postupak utvrđivanja alimentacije su tablice za uzdržavanje na temelju kojih je svima jasno koju svotu mogu tražiti odnosno koju moraju platiti. Time se proces traženja i dobivanja alimentacije maksimalno skraćuje. Cijeli postupak se može okončati za sedam dana umjesto nekadašnjeg višemjesečnog, a ponekad i višegodišnjeg razvlačenja po sudu. Naravno, ako roditelj koji za dijete traži alimentaciju smatra da su financijske mogućnosti bivšeg supružnika ili supružnice veće od zakonskog minimuma, uvijek može pokrenuti sudski postupak utvrđivanja stvarnog stanja imovine te većeg mjesečno iznosa alimentacije. Dakle, sudska tužba je i dalje otvorena mogućnost', objašnjava dr. sc. Rešetar.
Ističe kako su i mnoge razvijenije europske države suočene s problemom neplaćanja alimentacija te se svaka na svoj način bori protiv toga. Primjerice, neke skandinavske zemlje imaju mogućnost oduzimanja vozačkih dozvola kao mjeru utjerivanja naplate alimentacija. Hrvatska je, otkriva, preuzela njemački model s tablicama za uzdržavanje budući da će roditelji će, zahvaljujući tim tablicama, unaprijed znati koliki iznos za uzdržavanje bi im sud dosudio u slučaju sudskog spora. A najvažnije je, upozorava, da se na taj način roditeljima osigurava mirno postizanje sporazuma o roditeljskoj skrbi za djecu nakon rastave braka.
'Time ćemo postići veću razinu pravne sigurnosti, ali i pojednostaviti postupak utvrđivanja iznosa, kao i njegovo povećanje ili smanjenje', zaključuje naša sugovornica.
