PRAVOBRANITELJICA LJUBIČIĆ

'Shooster stereotipno prikazuje ženu kao muškarčevu lutku'

10.09.2014 u 12:03

Bionic
Reading

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić smatra da Shooster svojom reklamom, iako sugerira druženje i osuđuje seksistički tip zabave, radi to na seksistički način stereotipno prikazujući ženu kao muškarčevu lutku te tako ženama nameće uloge seksualnih objekata koje isključivo služe muškarcima za zabavu

Podsjetimo, Shooster se našao na udaru udruge Vigilare koja ga je optužila za nemoral jer je u jednoj reklami koristio seksualnu igračku, lutku za napuhavanje. Iz Shoostera su odgovorili da u svojoj reklami ne vide ništa sporno, no sada se javila i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. 'Bez obzira na to što su na drugoj strani dečko i cura, promovira se stereotip da je muškarac taj koji izabire svoju 'igračku'. Da je muškarčeva zabava ta koja je važna i koja motivira. Žena je tako u usporedivoj situaciji stavljena u nepovoljniji položaj', smatra pravobraniteljica Ljubičić.

Komercijalizacijom stereotipa, nastavlja dalje, uvijek se vrijeđaju oba spola jer im se nameću uloge objekata. 'Muškarac je objekt komercijalizacije, onaj koji određuje svoju vrijednost prema pripadnosti određenoj marki ili brendu, a žena objekt njegove zabave', kaže Ljubičić. Pravobraniteljica posebno upozorava na odredbu članka 36. Zakona koja se prvenstveno odnosi na medije, no koja se, analogno i u skladu s člankom 4. Zakona o ravnopravnosti spolova, može primijeniti i na reklamne kampanje. Članak 36. propisuje da će se mediji koji objavom programskom sadržaja ili oglašavanjem predstave žene i muškarce na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način s obzirom na spol i spolnu orijentaciju kazniti za prekršaj novčanom kaznom do 1.000.000 kuna.

Ljubičić navodi da se društvo u kojem živimo temelji na postulatima demokracije, slobodne razmjene ideja i dobara, slobodnom tržištu, zaštite i poštovanja ljudskih prava, političkog pluralizma, a granice ovih sloboda i prava definirane su odgovornošću i obavezama koje iz tih prava i sloboda proizlaze te prestaju ondje gdje ugrožavaju zakone, prava drugih odnosno opstanak društva u cjelini.

U tom smislu, objašnjava, s jedne strane razumijemo da uspješne reklamne kampanje žele biti provokativne pa čak i vrlo često u moralnom smislu uvredljive kako bi izazvale pozornost i promovirale svoj proizvod. 'No granice te provokativnosti definirane su poštovanjem onih vrijednosti koje društvo smatra temeljnima. Te vrijednosti vrlo su često zaštićene i zakonima', naglasila je Ljubičić. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova upozorava da Zakon o ravnopravnosti spolova, kao organski zakon, štiti, između ostalog, prava muškaraca i žena da ne budu prikazivani na uvredljiv način. 'Članak 7. stavak 1. Zakona o ravnopravnosti spolova primjerice propisuje da je izravna diskriminacija svako postupanje uvjetovano spolom kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji', navela je pravobraniteljica.