Gotovo jednoglasno članovi Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav podržali su sve prijedloge izmjena izbornog zakonodavstva koji se nalaze u saborskoj proceduri. S obzirom na to da svi prijedlozi idu u dva čitanja, članovi odbora složili su se da daju priliku svim zastupnicima da u prvom čitanju rasprave sve prijedloge, a nakon toga bi se prije drugog čitanja pripremio jedinstven prijedlog koji bi sadržavao sve najbolje ideje
Gotovo svi članovi odbora poduprli su većinu ideja izmjena izbornog zakonodavstva koje su danas prezentirane na sjednici Odbora za Ustav. Jedna je od tih i uvođenje preferencijalnog glasovanja na parlamentarnim izborima. Većina se predstavnika stranaka složila s tim da se u izborno zakonodavstvo uvede preferencijalno glasovanje po modelu kao na Europskim izborima, dakle uz jedan preferencijalni glas i prag od 10 posto glasova od svih koje je dobila cijela lista. No s jednim preferencijalnim glasom nije se složio SDSS-ov Milorad Pupovac.
'Limitiranje preferencijalnog glasa na jedan nije dobra mjera i to neće ohrabriti birače nego će izazivati sumnju kod birača da stranke na taj način minimalno žele otvoriti prostor za preferencijalnost. Preferencijalnost će možda zadovoljiti naše apetite, ali neće riješiti problem. Našoj politici ne nedostaju samo novi ljudi i one koje ne kontrolira stranački vrh, našoj politici nedostaju ideje koje bi reflektirale raznolikost našeg društva', kazao je Pupovac.
Većih zamjerki nije bilo ni na ideju da se osuđenima za teška kaznena djela zabrani kandidiranje na izborima, kao ni na ideju da zastupnicima osim župana, na lokalnoj razini ne mogu biti ni gradonačelnici i načelnici.
Dobar dio članova odbora posebno se osvrnuo na SDP-ov prijedlog da se nevažećima proglase izborne liste koje nemaju minimalno 40 posto žena.
'Mi kažemo demokratizacija izbora. Nema istinske demokracije bez ravnopravne spolne zastupljenosti. Trebamo ići i korak naprijed i omogućiti da žene na listama budu i izabrane. Svjedoci smo toga da građani rado biraju žene', kazala je SDP-ova Ingrid Antičević Marinović.
Prijedlog načelno podupire i HNS, no Goran Beus Richembergh upozorio je da odredba o 40 posto žena na listama nije dosljedno provediva.
'Na listama za dijasporu ima tri mjesta. Koliko je 40 posto od tri? Ili na listama manjina gdje je jedan kandidat. Koliko je 40 posto od jedan? Treba to bolje razraditi', kazao je Beus Richembergh, no ostali članovi upozorili su ga da je na listama za dijasporu šest, a ne tri kandidata.
Skeptičan je bio i njegov stranački kolega Milorad Batinić, koji misli da tolika zastupljenost neće biti moguća. Stranke, kazao je Batinić, na liste stavljaju prije svega najkvalitetnije ljude.
'Postavlja se pitanje hoće li kroz stranačke procedure to moći provesti. Mislim da je to stvar koju političke stranke unutar sebe moraju riješiti', kazao je Batinić.
Spolnu ravnopravnost na stranačkim listama podržava i SDSS, pri čemu se Milorad Pupovac založio za još jednu stvar.
'Silno me buni jedna stvar – kako to da smo zaboravili socijalnu zatupljenost. Nisam za korporativni parlament, ali me zanima gdje smo izgubili osjetljivost za socijalnu zastupljenost. Nemam prijedlog za ovo i ne bih predlagao da se uvode kvote za socijalne kategorije, ali želim to povezati s onim što smatram dužnim da se kaže', poručio je Pupovac.
Zastupnike je pomalo na zemlju htio spustiti HDZ-ov Vladimir Šeks. 'Uzroci krize predstavničke demokracije leže u drugim dijelovima političkog sustava. Iluzija je da bi promjene izbornog zakonodavstva promijenile more nevolja koje proistječu u političkom životu i da bi ona sama po sebi poboljšala rejting parlamenta i političara', kazao je Šeks.
Osobno je podržao niz ideja koje su iznesene u stranačkim prijedlozima - spolnu ravnopravnost na listama, preferencijalno glasovanje, dopisno glasovanje, zabranu kandidiranja za osobe osuđene za teška kaznena djela. Međutim, u ime svoje stranke HDZ-a to nije mogao poduprijeti.
'Što se tiče stajališta Kluba zastupnika HDZ-a, suglasni smo s izmjenama postojećeg izbornog zakonodavstva, ali polazi da je za izmjene izbornog zakonodavstva nužna izmjena Ustava. HDZ nije za sada utvrdio svoj prijedlog izmjena izbornog zakona i stajalište HDZ-a prema različitim prijedlozima koji su na dnevnom redu je takvo da HDZ neće glasovati za te prijedloge ako se ne usvoje prijedlozi HDZ-a', kazao je Šeks.
'A tako si lijepo počeo', dobacila mu je SDP-ova Ingrid Antičević Marinović.
Replicirao mu je i SDP-ov Marin Jurjević. 'HDZ ima pravo na svoj stav. No ovo mi miriše na ucjenu', poručio je Jurjević.
No Šeks se s tim nije mogao složiti. 'Ucjena je bilo ono što se dogodilo 2010. godine', kazao je Šeks aludirajući na tadašnje ustavne promjene, kada se, po HDZ-ovim tvrdnjama, zbog SDP-a ograničilo glasanje dijaspore, što sada HDZ želi izmijeniti.
Podsjetimo, o izmjenama izbornog zakonodavstva počelo se govoriti prije pola godine. Tada sakupljanje potpisa za referendum najavila inicijativa U ime obitelji, a i u saborsku proceduru počeli su stizati prvi stranački prijedlozi. Zbog toga je saborsko Predsjedništvo i zaključilo da želi otvoriti objedinjenu raspravu o svim prijedlozima - onom SDP-a, Hrvatskih laburista, IDS-a i zastupnika talijanske manjine Furija Radina, zastupnice Reformista Natalije Martinčević te skupine zastupnika (Jadranka Kosor, Josip Kregar te Gvozden Flego).
Posljednja trojka predlaže preferencijalno glasovanje s tri preferirana glasa, uz izborni prag od pet posto unutar liste i nespojivost zastupničke s dužnošću gradonačelnika.
Tri preferirana glasa predvidio je i prijedlog Hrvatskih laburista, no oni nisu predvidjeli nikakav izborni prag nakon kojega bi se kandidatima uvažavali takvi glasovi. Laburisti predlažu i da se broj izbornih jedinica sa sadašnjih 10 smanji na šest.
Prekrajanje 10 izbornih jedinica predlažu IDS i zastupnik talijanske manjine Furio Radin.
SDP predlaže niz tehničkih izmjena, a ključno je preferencijalno glasovanje po uzoru na model koji se primjenjuje na euroizborima, dakle jedan preferirani glas i prag od 10 posto. Predlažu i brisanje instituta nositelja liste te odredbu po kojoj bi se lista na kojoj manje od 40 posto kandidata čine žene, odnosno podzastupljeni spol, smatrala nevažećom.
HDZ u proceduru nije poslao zakonske prijedloge, a u raspravu se uključio pisanim tezama, u kojima traži izmjenu Ustava kao preduvjet za cjelovitu izmjenu izbornog zakonodavstva. HDZ traži da se biračima izvan Hrvatske omogući isto biračko pravo kao i onima s prebivalištem u Hrvatskoj, odnosno da se ukine fiksna kvota od tri zastupnika koja se biraju u dijaspori te obveza prethodnog registriranja birača u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
