KOSOR TRAŽI IZVJEŠĆE

Sedam milijuna eura za most koji ne vodi nikuda

MOST KARLOVAC KORANA VUKELIĆ

MOST KARLOVAC KORANA VUKELIĆ

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Danijel Tuškan

Most na Korani koji je trebao biti dio nastavka brze ceste kroz Karlovac, od naselja Mostanje do Vukmanićkog Cerovca, koji vrijedi više od 50 milijuna kuna, a još pet puta toliko stajat će izgradnja brze ceste s njegove lijeve i desne obale, trenutačno se doima kao da je na Koranu spušten iz svemira

S njegovih obiju strana nema prometnica ni njihovih gradilišta, a prema nekim informacijama još ni izbliza nisu riješeni svi imovinsko-pravni odnosi na trasi nastavka brze ceste, no radovi na, kako ga već mnogi nazivaju 'karlovačkom pelješkom mostu' uvelike se privode kraju.

'Ovo se može dogoditi samo u Hrvatskoj. Ja sam radnik koji ovdje zarađuje svoj kruh, ali svima koje znam pričam da u vrijeme najveće krize mi u Karlovcu gradimo most koji ne vodi nikuda! Dugo se bavim ovim poslom, ali ovo je prvi put da radnici na već gotovo izgrađeni most ne mogu doći prometnicom koju on spaja, jer takve ovdje nema, već se na most penjemo ljestvama!' priča za Jutarnji.hr jedan od radnika na gradilištu.

Jadranka Kosor zatražit će da je se izvijesti oizgradnji mosta na Korani koji bi trebao biti dovršen do jeseni.

'Predsjednica Vlade nikad nije čula za nešto takvo i tražit će da je seizvijesti, a kad vidi točno o čemu je riječ, očitovat će se', kazala je Hiniglasnogovornica Vlade Martina Banić.


Izgradnju mosta i nastavka brze ceste svojedobno je najgorljivije zagovarao bivši gradonačelnik Karlovca, ministar obrane Branko Vukelić. Danas se svi pitaju je li prometna povezanost jedina Vukelićeva korist od brze ceste, jer će upravo selo u kojem on živi, Vukmanićki Cerovac, modernom prometnicom biti povezano s gradom, ili je pozadina slučaja daleko dublja, budući da će izlaz s ceste biti nedaleko od restorana Kristina, koji je u vlasništvu Vukelićeva brata, dok će dio prometnice prolaziti parcelama udaljenim od Vukelićeve kuće svega nekoliko stotina metara.

Sumnje potkrepljuje činjenica da je odluka o gradnji donesena kada se već znalo da je brza cesta izgubila na značaju nakon izgradnje autocesta prema Splitu i Rijeci. Prema podacima Hrvatskih cesta, na dionici državne ceste broj 1 od Karlovca do Tušilovića 2002. prosječan ljetni promet vozila bio je nešto manji od 25.000 vozila dnevno.

Nakon puštanja u promet novih autocesta, brza je cesta ostala gotovo pusta. Točnije, prošle je godine ljeti brzom cestom prosječno prometovalo 13.116 vozila, što je za 267 vozila manje od prosječnog godišnjeg dnevnog prometa od prije sedam godina.

Unatoč takvoj statistici, odlučeno je uložiti više od 350 milijuna kuna u gradnju nastavka brze ceste kojom će ljeti prometovati upola manje vozila nego prije 2002.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi