'Prepostavljam da ako je netko ministar i izgubi vlast, preispituje se u tome što nije dovoljno dobro učinio pa na temelju i vlastitih grešaka pokušava osmisliti rješenja za probleme za iduće razdoblje', odgovorio je Mršić, dodajući da niti nitko od premijera nije ostvario dva mandata - najbliže tome došao je Ivo Sanader s mandatom i pol.

Napomenuo je da političari radeći stječu iskustvo i nadograđuju ga, a ovdje je na djelu spoj bivših ministara, ljudi iz akademske zajednice i onih s iskustvom iz privatnog sektora.

'Imamo dobar miks ljudi, radili smo tri mjeseca i prosijavali ideje', rekao je Mršić, napominjući da je koronavirus doveo do nove realnosti, a SDP je imao program za 'staru realnost'.

'Hrvatska je navršila 30 godina samostalnosti. Ostvarila je neke nacionalne ciljeve na koje trebao biti ponosni, ali nemojmo se vrtiti u krug. Ajmo napraviti iskorak i učiniti ovu zemlju kvalitetnijom, boljom za život ljudi, idemo gore, naprijed - ni lijevo ni desno', kazao je Mršić, pojašnjavajući da on nakon zadnjeg angažmana u Agrokoru sada ima svoju kompaniju, te je posljednju godinu dana bio savjetnik u 'Meritus ulaganjima'.

Na pitanje je li on kapitalist ili radnik, nije jasno odgovorio. 'Sasvim je svejedno kako ćete me zvati, bitno je za što se zalažem i kakav je moj doprinos na javnoj sceni. Da se ne zaplićemo u ideološke rasprave, puno je važnije što netko govori', odgovorio je Mršić.

Potvrdio je da neće biti na izbornim listama Restart koalicije. Njegov motiv je bio da stavi Hrvatskoj na raspolaganje svoje znanje i iskustvo, kaže. A ima li ambiciju ići u Vladu? 'Moja ambicija je da testiramo ideje, a nakon toga da svatko od nas ima priliku biti uključen u realizaciju. U ovom trenutku o tome ne razgovaramo. Nemamo 15-20 ljudi koji imaju ambiciju biti ministri', kazao je.

Zašto je onda govorio o deset ministarstava?

'Za veličinu BDP-a i stanje ekonomije, sasvim je dovoljan tim od desetak ljudi koji će isporučiti obećano, a ne da se opet vrtimo u krug jalovih rasprava. U SDP-u u ovom trenutku ne postoji odluka o veličini Vlade. Definiran je program, testiraju se resursi i nakon toga će se definirati struktura', rekao je Mršić.

Kritičarima SDP-ovog programa poručio je da se taj program može nadopuniti. Upravo zato taj program sada i jest na stolu, da bi se prilagodio boljim rješenjima. Temeljni prigovor odnosi se na to što nije određeno koliko sredstava će se izdvojiti za pojedine mjere, primjerice kako će se mirovine dignuti na 70 posto prosječne plaće. Mršić napominje da treba razlikovati mjere do kraja ove godine, srednjoročne i dugoročne, a cilj je da se to mjere dođe do kraja mandata.

'Procijenili smo da za te mjere za fiksiranje ove godine nam treba oko dvije milijarde kune, u ovoj godini to mora biti zaduživanje. Za sljedeću godinu smo rekli da želimo da građani i poduzetnici budu sigurni,' rekao je.

Zaduživanje, pa snažno generiranje vlastitih prihoda

'Mi vjerujemo da će gospodarski rast iduće godine biti onoliko koliko ćemo ove godine pasti. Nakon toga nam je cilj da rastemo između pet i sedam posto godišnje u iduće tri godine, a na taj način ćemo generirati dovoljno prihoda u porezima i doprinosima da možemo realizirati i tu mjeru', objasnio je Mršić.

'Mi ne obećavamo porast plaća iz proračuna, ali neoporezivi dio plaće ćemo', kaže, 'podići s 4000 na 5000 kuna. Tu će biti manje poreznih prihoda'.

Prva dva zakona koja planiraju donijeti su Zakon o skraćenom radnom vremenu i Zakon o obnovi grada Zagreba.

'Nemamo Batmane ni Supermene; svi se moramo uvjeriti da je nešto moguće postići'

Je li hiperoptimistično očekivati rast od šest posto godišnje, osobito gledajući zemlje u okruženju?

'U Račanovoj vladi to se ostvarilo, kada su bile autoceste. U posljednjoj godini bio je rast iznad pet posto. Zašto mi sebe pokušavamo uvjeriti da to nije moguće? Svatko od nas bi sebe prvo trebao uvjeriti da je nešto moguće postići, a ne da nije', kazao je Mršić.

Visoke stope rasta mogu se ostvariti inkluzivnom politikom koju nudi SDP. 'Niti jedna vlada ni ministar to ne mogu sami, nemamo Batmane ni Supermane niti ćemo ih imati. Moramo vidjeti kako da otvorimo prostor da država ne stvara prepreke građanima da realiziraju svoje potencijale i kako da stvara okvir da se promijeni poduzetnička klima', kazao je Mršić, dodajući da treba motitivrati ljude koji su iselili iz Hrvatske da se vrate sa svojim iskustvima.

Više od obećanog

Nužno je dogovoriti se o ciljevima, poput onoga što ostvariti u poljoprivredi, napominje. Primjerice, u ovom trenutku samo tri posto poljoprivrednog zemljišta koristi se za povrtlarsku proizvodnju, a prosjek u EU je 12 do 14 posto, s tim da je u razvijenim turističkim zemljama iznad 15 posto. U vrijeme dok je on bio u Podravci, imali su više od 2000 domaćih kooperanata, a danas se ne mogu kupiti domaće šljive ni paprike za ajvar. Pitanje je kako imati svježe, 'konzumno' povrće za turiste, kao i kako imati dovoljno za prehrambenu industriju Hrvatske. Kad se to postigne, onda će biti dovoljno i za izvoz.

'Uvjeren sam da to možemo. Sve što sam radio dosad pokazuje da se može isporučiti i više od obećanog', kazao je.

Ne zna koliko točno treba novca za ostvarenje obećanja da će se majkama na rodiljnom dopustu osigurati 100 posto neto plaće, ali to je nekoliko desetaka milijuna kuna godišnje. Ta mjera u Francuskoj je dala odličan rezultat, kazao je Mršić. 'To je jedna od demografskih mjera koja se može pokazati efikasnom i u Hrvatskoj', dodao je.

Opću stopu PDV-a zasad ne namjeravaju smanjivati zato što žele rasteretiti rad i omogućiti poduzetnicima da budu konkurentniji. Međutim, ta stopa bi se u turizmu i ugostiteljstvu odmah smanjila na 10 posto, kao i u repromaterijalu za poljoprivrednu proizvodnju.

Po pitanju rada nedjeljom, rekao je da taj rad treba regulirati i na način da bude dobro plaćen, pa je moguće da će se onda promijeniti i raspoloženje onih koji su sada protiv. 'To se može regulirati granskim kolektivnim ugovorom', rekao je Mršić.

Novac se može uštedjeti i reformom državne uprave, kao i reinvestirati ta sredsta prvenstveno u zdravstvo, a HBOR bi trebala postati izvozna i razvojna banka. 'Želimo da se izvoz poveća za milijardu eura godišnje', definirao je Mršić.

Planirao vojnu karijeru

Po pitanju osobnog života, Mršić je potvrdio da je u mladosti pohađao vojnu gimnaziju i planirao vojnu karijeru, ali onda je vidio da se ne uklapa u taj sustav pa je završio na Fakultetu političkih znanosti koji mu je dao jako dobro znanje u analitici i strateškom razmišljanju, a potom je magistrirao poslovnu administraciju u Rotterdamu. U Podravci je počeo raditi kao tvornički novinar, te je poslije osnivao hrvatsku udrugu za odnose s javnošću. Odbacuje tezu da ga je politika dovela na čelo Podravke.

'Jedan od problema u Hrvatskoj jest to što ne postoji migracija između politike i gospodarstva, jer se međusobno ne razumiju', kazao je Mršić, nabrajajući sve uspjehe Podravke u njegovom mandatu, uključujući udvostručenu vrijednost kompanije, dokapitalizaciju i radničko dioničarstvo u kojem je 615 ljudi kupilo dionice i zaradilo.

Jesu li mu SDP-ovci zamjerili što se angažirao kao savjetnik u Agrokoru kod Ante Ramljaka s kojim je šef SDP-a Davor Bernardić u sudskom sporu? Mršić kaže da on nije bio vanjski savjetnik, već je bio zaposlen na upravljanju kriznom situacijom i pripremi nagodbe, na poziv Ante Ramljaka.

'Nisam radio za čovjeka, nego za kompaniju Agrokor, odnosno predivne bisere prehrambene industrije kao što su Ledo, Jamnica, PIK Vrbovec, Zvijezda i ostale, da stabiliziramo situaciju', kazao je Mršić. Na pitanje je Andrej Plenković odradio dobar posao s Agrokorom, odgovara da želi odvojiti način donošenja zakona (lex Agrokor) od rezultata.

Gleda li se iz perspektive radnika, taj posao je odlično napravljen, kao i iz perspektive dobavljača. Ukupan rezultat je dobar za Hrvatsku, ocijenio je Mršić, dodajući da se Fortenova sada nalazi pred novim izazovom jer nisu dovršeni procesi nagodbe.