U hrvatskom izbornom sustavu ne postoji nominacija za premijera prije izbora pa je ona zanimljiva i s tog aspekta. Benčić kaže da je preuzela ulogu Spitzenkandidata, osobe koja će nositi kampanju i zapravo je izazivač te bi je, da dobije najveći broj mandata na strani opozicije, stranka Možemo! predložila za mandatara.

Do toga je još dalek put. Već na samom početku suočili su se s problemima. Nije prošlo ni nekoliko sati od nominacije, a Benčić je upala u probleme oko ispunjavanja imovinske kartice. Počelo je s pričom oko toga da joj je obrt u blokadi, a proširilo se poput požara i na činjenicu da nije prijavila prihod od iznajmljivanja stana. Trom start Benčić pomogao je premijeru Andreju Plenkoviću da relativizira neprijavljena dva milijuna eura njegova ministra Gordana Grlića Radmana u imovinskoj kartici kao previd. Sve je skupa svedeno na zajednički nazivnik - i stanarina i dva milijuna.

Unatoč dječjim bolestima, od ove 45-godišnje magistrice prava javnost mnogo više očekuje nego od Peđe Grbina, drugog premijerskog kandidata ljevice kojeg je istaknuo SDP. Upravo način na koji će ove dvije političke opcije premostiti razlike bit će ključan za uspjeh u izbornoj utakmici protiv HDZ-a.

Benčić vjeruje da neće biti problema. 'Nama konkurent nije SDP, nego HDZ, špica nam je usmjerena prema HDZ-u. Ne namjeravamo ni na koji način ići u utrku sa SDP-om', tvrdi. Nemaju problema s time da onaj tko dobije više mandata na ljevici bude onaj tko će ponuditi mandatara. 'To je potpuno normalno i prirodno', kaže.

Tajno oružje

A koje tajno oružje imaju za pobjedu nad HDZ-om? 'Namjeravamo pobijediti motiviranjem ljudi da iziđu na izbore jer samo i jedino velika izlaznost pobjeđuje HDZ. Nemaju šanse ako izlaznost bude velika', optimistična je Benčić unatoč velikoj prednosti koju ankete daju HDZ-u nad protivnicima.

Prisjetila se Benčić i Jadranke Kosor kada je kao predsjednica HDZ-a ušla s 24 posto podrške u kampanju za izbore 2011. godine pa ih je izgubila. Istaknula je da pobjeda vladajuće stranke nije sigurna. Prema zadnjem HRejtingu, Možemo! i SDP zajedno imaju veću potporu od HDZ-a.

'Sličan rezultat pokazale su i druge ankete, što se nekako namjerno prešućuje. HDZ ima određeni pool birača koji su nepromjenjivi, vezani su bilo interesno ili bilo na koji drugi način za HDZ. Stabilno su biračko tijelo, ali više od toga ne mogu, a imat će i problema sa slaganjem većine jer će se njihov koalicijski potencijal svesti na Domovinski pokret', smatra koordinatorica političke platforme Možemo!.

Tko je uopće Sandra Benčić?

Poznata je u javnosti po britkim i inteligentnim stavovima o politici i društvenim pitanjima. Iako je dugogodišnja aktivistica, najšira javnost upoznala ju je kao zastupnicu Zeleno-lijeve koalicije u parlamentu. Njezin glas snažno se čuje u javnom prostoru. Poznati su njezini javni okršaji s političarima desnice, poput Zlatka Hasanbegovića, Igora Peternela ili Nikole Grmoje, posebno oko ideoloških tema poput pobačaja, Istanbulske konvencije i prava žena. Benčić je uvijek spremna suočiti se s kritikama i braniti svoje stavove pred javnošću, a njezina saborska stranica bila je najposjećenija osobna zastupnička stranica za cijelu 2021. godinu.

Benčić je počela karijeru kao suosnivačica konzultantske tvrtke Razbor, u kojoj je radila do 2010. godine. Sama za sebe je na službenim stranicama stranke napisala da je aktivistica koja se posljednjih 20 godina bori za zaštitu ljudskih prava i rodnu ravnopravnost u civilnom društvu. Članica je Centra za mirovne studije, u kojem je radila do 2018. godine, ponajviše na temama nejednakosti, azila i migracija. Radila je i za Kuću ljudskih prava, a od 2018. kao neovisna konzultantica. Idejna je začetnica i suvlasnica tvrtke Publiconn, prve društvene mreže za korisnike fondova EU-a. Predavačica je u Algebri i vanjska stručnjakinja Vijeća Europe za slobodu govora. Jedna je od osnivačica i bivša članica Uprave Zaklade Solidarna. Bila je i članica Povjerenstva za postupanje po pritužbama u MUP-u i Savjeta za razvoj civilnog društva. Od samog osnivanja aktivno djeluje u platformi Možemo!.

Od detalja iz aktivističke prošlosti izdvojili smo događaj iz 2014. godine, kada je poslije sedam dugih godina borbe pobijedila državu nakon što je sud utvrdio da je Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) po nalogu Vladina Ureda za udruge provodila sigurnosnu provjeru bez njezina pristanka. Benčić je bila jedna od deset kandidata za člana Savjeta za razvoj civilnog društva, a špijunsku provjeru naložila je Jadranka Cigelj, suradnica tadašnje potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor.

Pobjeda malih ljudi

Za tportal je iz vremena u kojem se bavila aktivizmom kao najveće uspjehe izdvojila prve početne, ali važne korake za stvaranje okvira za zaštitu od nasilja u obitelji, odnosno za zaštitu od nasilja nad ženama, kao i usvajanje Zakona o suzbijanju diskriminacije.

'Osobno su mi najdraži oni uspjesi u pojedinačnim slučajevima, kada smo pomagali ljudima koji su ostali bez kuća, bez posla... Kada se postigne cilj i ti ljudi dobiju zadovoljštinu i odštetu, to mi je najdraže, nema veće sreće i veselja', kazala je Benčić. Prisjetila se slučaja kada su pomogli gospođi koja se 20 godina borila protiv nezakonitog oduzimanja kuće. 'Pet godina radili smo na tom slučaju, sve do Europskog suda za ljudska prava, i kad se na kraju sve razriješilo i kada je dobila krov nad glavom, bio je to jedinstven osjećaj', kazala nam je.

Zbog svog aktivističkog angažmana crvena je krpa političarima i aktivistima s desnice. Iz udruge U ime obitelji bili su podnijeli i prijavu protiv Benčić, a ona je odbačena.

Neistomišljenici smatraju da joj u poduzetništvu nije najbolje išlo te se pitaju kako planira biti na čelu države ako ne može voditi ni obrt. Cijeli Možemo! kritizira se za 'sektaški aktivizam' i bavljenje 'ideologijom umjesto konkretnim problemima'. Protivnici sugeriraju i da su organizacije u kojima je djelovala Benčić financirane iz stranih izvora, pa i organizacije Otvoreno društvo Georgea Sorosa.

Pionirka fondova EU-a

Benčić odgovara da je u organizacijama u kojima je radila pisala projekte za fondove EU-a.

'Dovela sam desetke milijuna eura u Hrvatsku iz pretpristupnih fondova prije nego smo ušli u Europsku uniju. Užasno mi je smiješno kada ekipa koja se sada hvali time koliko je novca iz fondova osigurala za Hrvatsku pljuje po nama koji smo to radili 15 godina ranije', poručila je Benčić.

Kaže da su, za razliku od nekih drugih, uvijek objavljivali financijske izvještaje, iz kojih se točno vidi tko je financirao koje projekte. 'Optužbe za financiranje pojavile su se u Škorinoj kampanji za Zagreb, a koja je neslavno propala, pa su možda mogli nešto naučiti iz toga - da im to ne prolazi. Kaj buš nekima treba dva puta, a nekima i tri', odmahuje rukom na kritike kandidatkinja za premijerku.

Kritike vezane za ideologiju smatra utemeljenima. Blago rečeno.

'Politika je zastupanje vrijednosti, skup vrijednosti naziva se ideologija. To su osnove političkog rječnika. Optuživati nekoga tko je u politici da se bavi ideologijom je optuživati ga da je u politici i da se bavi politikom', smije se Benčić i dodaje da je pitanje hoće li nam zdravstvo biti javno ili besplatno ideološka tema te pozicionira nekoga na ekonomsku ljevicu ili desnicu. Ekonomska ljevica, dodaje, uvijek kaže da zdravstvo mora biti besplatno i dostupno svima. 'To je to pitanje, hoće li školstvo biti besplatno na svim razinama ideološko je pitanje ljevice i desnice. Optuživati nekoga tko se bavi politikom da se bavi ideologijom je stupidno.'

Dopušta mogućnost da možda ljudi pod 'ideologijom' misle da se bave pitanjima identiteta i identitetskih politika.

'I to je točno, zato smo i osnovali Možemo! - da pokažemo da ljevica može puno više od identitetskih politika i da se može baviti onim na čemu treba počivati ljevica, a to je ekonomija', zaključila je Benčić.