Prije nekoliko dana u policijskoj raciji u Švedskoj uhićen je par u kasnim pedesetima. Optuženi su za odavanje povjerljivih komercijalnih informacija ruskoj vojnoj obavještajnoj agenciji GRU. Oni negiraju optužbe.

Istog tjedna u Stockholmu je započelo suđenje za iznimno praćen slučaj dvojice braće, optuženih za prosljeđivanje službenih tajni švedskih sigurnosnih agencija GRU-u. Braća također negiraju optužbe.

Oba slučaja našla su se u centru pažnje švedske javnosti.

U još jednom slučaju, ovaj put u susjednoj Norveškoj, čovjek za kojeg se vjeruje da je časnik GRU-a nedavno je uhićen na putu do koledža na kojem je radio pod lažnim identitetom kao brazilski akademik.

Također je u Nizozemskoj nedavno razotkrivena ruska operativka.

Svi slučajevi imaju zajednički nazivnik, primjećuju stručnjaci, jer mijenja se način na koji europske države postupaju s protuobavještajnim operacijama: manje je guranja slučajeva pod tepih i više bombastičnih javnih razotkrivanja uz kazneni progon.

Čini se da je cilj upozoriti europske građane na prijetnje s kojima se suočavaju, a istovremeno se proziva Moskvu i otežava ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu poricanje akcija njihovih obavještajnih agencija dok brutalna invazija na Ukrajinu ulazi u deseti mjesec.

'Europa je završila sa suptilnim signalima prema Rusiji', rekla je Carolina Angelis, bivša analitičarka švedske obavještajne službe koja je osnovala tvrtku za sigurnosno savjetovanje, za Politico.eu.

Nedavno izvješće istraživača Švedske agencije za obrambena istraživanja, koji su ispitivali slučajeve procesuiranja špijunaže u Europi u posljednjem desetljeću, sve do 2021., otkrilo je da su tri baltičke države, Estonija, Latvija i Litva, odgovorne za gotovo dvije trećine osuda. Samo je Estonija odgovorna za polovicu njihovog ukupnog broja.

Prema procjeni istraživača, to je manje imalo veze s time da su baltičke države bile obavještajna meta, a više sa željom da budu jasan pokazatelj toga koliko je špijunska prijetnja stvarna (prvenstveno iz Rusije, a u manjoj mjeri iz Kine), te u isto vrijeme pokazuju svoju sposobnost da uhvate i osude špijune.

U Estoniji je tako pokrenut kazneni progon protiv agenata visokog profila, uključujući estonskog vojnika Denisa Metsavasa, kojeg je visoki obrambeni čelnik baltičke države na konferenciji za novinare 2018. imenovao i prozvao kao izdajnika.

Čini se da je tijekom desetljeća obuhvaćenog švedskim izvješćem osobito Rusija agresivno špijunirala svoje europske susjede. Prema Michaelu Jonssonu, jednom od autora izvješća, ovo je potaknulo raspravu među ciljanim državama o tome koliko bi se otvoreno trebale uhvatiti u koštac s pokušajima špijunaže iz Moskve.

Koncept vidljivije protuobavještajne strategije počeo je dobivati maha, smatra Jonsson. Nedavna uhićenja u Norveškoj i Švedskoj - kao i osuda švedskog konzultanta zbog špijuniranja za Ruse 2021. - najbolje se vide u tom kontekstu, dodao je.

Treba imati na umu i to da je Skandinavija trenutno sigurnosno žarište. Švedska i Finska su u fokusu i nastoji se omesti pristupanje dviju zemalja NATO-u, a Norveška je zabrinuta za integritet svoje naftne i plinske infrastrukture nakon nedavne sabotaže plinovoda Sjeverni tok ispod Baltičkog mora.

Također, u Norveškoj je u tijeku niz suđenja Rusima optuženima za upravljanje bespilotnim letjelicama opremljenima kamerama iznad te nordijske zemlje, što je u suprotnosti s norveškim zakonom koji Rusima izričito zabranjuje da to čine.

'Postupno je sve više europskih sigurnosnih službi zaključilo da je 'estonski pristup' pravi put', rekao je Jonsson.

Tri nedavna slučaja navodnog špijuniranja u Švedskoj uključuju neke živopisne detalje.

Četrdesetsedmogodišnji švedski konzultant priveden je 2020. godine nakon što je časniku GRU-a predao poslovne tajne proizvođača automobila Volvo i proizvođača kamiona Scania u restoranu u središtu Stockholma. U Švedskoj se identitet osumnjičenika ne otkriva radi zaštite njihove privatnosti.

Slike primopredaje, koje prikazuju da je agent primio omotnicu s gotovinom, obišle su lokalne medije - što je nagnalo časnika GRU-a, koji je imao diplomatski imunitet, da ubrzo nakon toga tiho napusti Švedsku. Agent je krajem 2021. godine osuđen na tri godine zatvora.

Iako se takvo što u to vrijeme smatralo iznimkom, naknadno saslušanje braće optužene za špijunažu relativno brzo nakon toga moglo bi promijeniti ovu percepciju.

Suđenje, koje je počelo 25. studenog, usredotočeno je na optužbe da je stariji brat ukrao dosjee svojih poslodavaca, dviju švedskih obavještajnih agencija, kako bi ih dao mlađem bratu, a on ih je proslijedio GRU-u u zamjenu za gotovinu.

Dokumenti objavljeni uoči suđenja detaljno govore o tome da je policija snimala mlađeg brata kako baca tvrdi disk u javnu kantu za smeće nakon što je stariji uhićen i kako su istražitelji tražeći dokaze pretraživali depozitne sefove starijeg brata u lokalnoj banci.

Nedavna racija kuće u predgrađu na rubu Stockholma također bi mogla završiti vrlo praćenim suđenjem.

Privedeni muškarac, Rus koji se 1990-ih preselio u Švedsku i uzeo švedsko državljanstvo, ostaje u pritvoru, a njegova je supruga, također Ruskinja koja je uzela švedsko državljanstvo, puštena. Policija ističe da ona ostaje osumnjičena.

'Ovo je opsežna istraga koja će dosta dugo trajati', rekao je novinarima švedski javni tužitelj Henrik Olin.

U domu osumnjičenih - velikoj novoizgrađenoj kući - svježi snijeg prekrio je otiske stopala policije koja je nedavno zakrčila prilaz svojim vozilima. Prozori koje je policija razbila ulazeći zapečaćeni su plastičnim folijama.

Susjeda je rekla da je par uvijek smatrala vrlo ugodnim, čak i ako se činilo da se žele držati za sebe.

'Bili su jako ljubazni, nikad ništa nismo posumnjali. Ali možda je to i bila njihova ideja', dometnula je.