Kad su zapadni partneri prekinuli suradnju s Rusijom nakon što je Moskva izvršila invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., Kina joj je priskočila u pomoć, kupujući rusku naftu i prodajući na ruskom tržištu niz proizvoda, od automobila do elektronike, zbog čega je vrijednost bilateralne trgovine u 2024. poskočila na rekordnih 245 milijardi dolara.

U razdoblju od siječnja do srpnja 2025. vrijednost rusko‑kineske robne razmjene umanjena je za 8,1 posto na godišnjoj razini, pokazali su prošlotjedni podaci kineske carinske uprave, uz smanjenje uvoza kineskih vozila u Rusiju te pad ruskog izvoza nafte u Kinu.

Iako te brojke djelomično odražavaju prirodnu korekciju nakon rekordno visokih vrijednosti, pad u trgovini s Kinom uzrokuje zabrinutost u Moskvi uoči samita Šangajske organizacije za suradnju koji će se održati u sjevernom kineskom lučkom gradu Tianjinu u nedjelju i ponedjeljak, izjavili su ruski izvori.

"Prije posjeta dužnosnici s obiju strana traže načine za povećanje trgovine, budući da trenutne brojke ne izgledaju dobro", rekla je jedna osoba koja sudjeluje u pripremama za Putinov posjet.

Suradnja bi se mogla proširiti u području poljoprivrede i energetike, istaknuo je jedan od izvora.

Uz Putina će na forumu sudjelovati više od 20 svjetskih čelnika, uključujući indijskog premijera Narendru Modija, što je još jedna diplomatska pobjeda za sankcijama opterećenu Rusiju nakon Putinovog posjeta Aljasci.

Kina je najveći ruski trgovinski partner i Moskva je itekako svjesna svoje ovisnosti o Pekingu kad je riječ o gospodarstvu i vojsci, ističe Reuters, pozivajući se na razgovore s izvorima bliskima ruskoj vladi.

"Rusko gospodarstvo urušilo bi se bez Kine"

Velik obujam bilateralne trgovine pomaže Rusiji u održavanju dojma zajedništva s Kinom te u promoviranju zajedničkog svjetonazora Putina i Xija, prema kojem Zapad propada, dok Kina pretječe SAD u mnogim područjima.

Xi i Putin susreli su se mnogo puta, a u veljači 2022., tek nekoliko tjedana prije nego što je Putin poslao svoju vojsku u Ukrajinu, potpisali su "bezgranično" strateško partnerstvo.

Prilikom svibanjskog posjeta Kremlju, Xi je Putinu rekao da dvije zemlje trebaju biti "čelični prijatelji". Čelnici su tada dogovorili i podizanje suradnje na novu razinu kako bi se usprotivili američkom utjecaju.

Ipak, kinesko gospodarstvo devet je puta veće od ruskog pa nema sumnje tko ima dominantnu poziciju u tom odnosu, što priznaju i moskovski dužnosnici.

Najveći dio ruskog prihoda od izvoza dolazi iz Kine, rekao je za Reuters četvrti izvor blizak ruskoj vladi, a tehnologija koju isporučuje Kina ključna je za rusku vojsku.

"Bez njih ne bismo bili u stanju proizvesti niti jedan projektil, a kamoli dron, a cijelo gospodarstvo odavno bi se raspalo", istaknuo je izvor. "Da su oni to htjeli, rat bi već odavno bio gotov", dodao je.

Usprkos retorici prijateljstva, najveći ruski trgovinski partneri Kina i Indija djeluju prije svega u vlastitom interesu, rekao je drugi izvor blizak ruskoj vladi, dodavši da Moskva nema istinskih saveznika.

"Kina se ne ponaša kao saveznik. Ponekad nas razočara i zaustavi isplate, ponekad iskoristi situaciju, ponekad je riječ o pravoj pljački, nema u tome nikakvog savezništva", prenosi Reuters riječi ruskog izvora.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova reklo je pak da je suradnja između dviju zemalja donijela dobre rezultate.

"Opći temelj suradnje između dviju strana i dalje je čvrst, a osnovni trend postojanog napretka nije se promijenio i održat će se na dugi rok", izjavio je glasnogovornik ministarstva, naglasivši da Peking vjeruje u dobar nastavak kinesko-ruske suradnje.

Kratkoročno planiranje

Dok je ukupni pad trgovine u razdoblju od siječnja do srpnja iznosio 8,1 posto, u nekim sektorima pad je bio izraženiji, pokazali su podaci kineske carinske uprave.

Ruski izvoz goriva u Kinu smanjen je u tom razdoblju za gotovo 20 posto, dok je uvoz kineskih pametnih telefona i računala pao za 27,5 posto, a uvoz kineskih vozila, uključujući osobne automobile, traktore i kamione, potonuo za čak 46 posto, na 5,8 milijardi eura.

Padove je kompenzirao snažan rast uvoza kineske robe niske vrijednosti te značajan skok u ruskom izvozu aluminija, bakra i nikla, prenosi Reuters.

Jedan od izvora rekao je da bi poljoprivredni i energetski projekti, poput planiranog sibirskog plinovoda između Rusije i Kine, mogli potaknuti rast robne razmjene.

Međutim, Moskva i Peking već godinama ne uspijevaju postići dogovor o uvjetima izgradnje plinovoda, a ruska nastojanja da u Kinu počne izvoziti ozimu pšenicu, svoj glavni poljoprivredni proizvod, zasad nisu urodila plodom.

Ruski ministar industrije i trgovine Anton Alihanov izjavio je prošli tjedan da su za pad u bilateralnoj trgovini krive sankcije i nestabilnost robnih tržišta.

"Vidimo i postupno zasićenje kineskim proizvodima u određenim segmentima tržišta", rekao je ministar na poslovnom forumu u Kazanu.

To zasićenje najizraženije je na ruskom automobilskom tržištu, na kojem su kineski proizvođači povećali svoj udio s manje od 10 posto prije rata na više od 50 posto tržišnog udjela do sredine 2023. godine.

Ruskom proizvođaču automobila Avtovazu i proizvođaču kamiona Kamazu pala je prodaja, a kompanije su za loše rezultate okrivile pretjerani uvoz u vrijeme kad visoke kamatne stope guše potražnju.

"Zbog potrebe za popunjavanjem tržišnih niša ljudima smo dopustili da kupuju kineske automobile, a mogli smo pričekati godinu do godinu i pol i osnovati nešto domaće", rekao je jedan od izvora, istaknuvši da svi planiraju na kratki rok, umjesto da se usmjere na dugoročna rješenja.

Popunjavanje tržišta domaćim proizvodima Rusija je uspjela ostvariti u sektoru alatnih strojeva, djelomično zahvaljujući državnim potporama. Prema podacima časopisa Rhythm of Machinery, ruska proizvodnja alatnih strojeva porasla je za 137 posto u razdoblju od tri godine, zaključno s 2024.

Potražnja za uvozom alatnih strojeva iz Kine dodatno će pasti u 2025. kad ruske obrambene kompanije uspješno završe nabavu potrebnih strojeva, rekao je za Reuters izvor koji sudjeluje u rusko-kineskoj trgovini.