Iako svakog dana u ruske postrojbe stiže oko 1000 novih regruta, niti to nije dovoljno da se nadoknadi broj mrtvih i ranjenih na ruskoj bojišnici. Svakog mjeseca, oni gube 6000 ljudi više, nego što ih uspijevaju mobilizirati
Rusija svakog mjeseca gubi oko 6000 vojnika više nego što ih uspijeva regrutirati za rat u Ukrajini. Iako se ruske postrojbe popunjavaju s 1000 novih ljudi svakog dana, u posljednja dva mjeseca ni to nije dovoljno da se nadoknadi broj mrtvih i ranjenih, piše Guardian.
"Procjenjujemo da razlika između broja ruskih gubitaka i broja novih regruta trenutačno iznosi oko 6000 mjesečno", izjavio je jedan zapadni dužnosnik, dodavši da je ruski predsjednik Vladimir Putin na to odgovorio eskalacijom i napadima na civile u Ukrajini.
"Od početka srpnja ispaljeno je više od 360 projektila, čime se iskorištava manjak ukrajinske protuzrane obrane. Jasno je da Moskva ove zime želi slomiti ukrajinski moral uništavanjem energetskog sustava", dodao je dužnosnik.
Ekonomski i politički rizik
Zapadni dužnosnici smatraju da bi nova masovna mobilizacija, koju Putin navodno planira, mogla imati velik ekonomski i politički rizik za Rusiju. Naime, nakon posljednje velike mobilizacije, ujesen 2022. godine, iz Rusije je izbjeglo oko milijun, mahom visokoobrazovanih Rusa. Kasnije ih se, pod raznim prijetnjama, vratilo manje od polovice.
Uz to, nije baš sasvim jasno bi li ruska vojska mogla uopće prihvatiti tisuće novih regruta, s obzirom na nedostatak osobne opreme i časničkog kadra.
Iako Putin gađa civile, nastojeći prividno sakriti činjenicu da ima limitirane mogućnosti za popunjavanje vojnih kadrova, Ukrajina gađa ruska naftna postrojenja, uzrokujući time slabljenje izvoza nafte i derivata (čak i nestašice goriva), a time i financiranja ruske vojske.
Odmazda Zapadu?
Britanski premijer Andy Burnham je ovoga tjedna po prvi put posjetio Ukrajinu te im obećao pomoći oko nabave i razvoja dalekometnih projektila, na što su iz Moskve zaprijetili odmazdom prema Velikoj Britaniji. Dužnosnici, pak, tvrde da je ruska prijetnja stvarna, ali i da "Putin pod svaku cijenu želi izbjeći izravan sukob s NATO-om".
"Vidimo nastavak neprijateljske retorike i raznih optužbi protiv Britanije. To se potpuno poklapa s dugogodišnjom ruskom vojnom doktrinom, koja koristi retoriku da bi potaknula strah kod protivnika i utjecala na donošenje odluka. Dakle, to nije nova pojava", izjavio je jedan zapadni dužnosnik.
On smatra da Rusi mogu napasti Britaniju kibernetički ili diverzijama na civilne ciljeve putem posrednika, poput lanjskog paleža skladišta s opremom za Ukrajinu u istočnom Londonu. Dužnosnici dodaju da bi, uz smirivanje strasti s NATO-om, Putin mogao nastaviti rat iscrpljivanja u Ukrajini, držeći da će podrška saveznika usporiti.
"Važno je zapamtiti da ovo nije novo. Rusija je posljednjih godina više puta prijetila nuklearnim oružjem kako bi nas zastrašila i natjerala da prestanemo podržavati Ukrajinu", rekao je još jedan dužnosnik.