DON IVAN GRUBIŠIĆ

Revidirati ugovor između Hrvatske i Svete Stolice

13.08.2009 u 15:17

Bionic
Reading

Predsjednik Građansko-etičkog foruma Hrvatske don Ivan Grubišić u kolumni za tportal reagirao je na aktualna zbivanja u odnosima Kaptol - Pantovčak

U hrvatskoj državi ne funkcioniraju temeljne postavke Ustava, a kod vjernika ne funkcionira vršenje Deset Božjih zapovijedi. Mi smo u raskoraku s Ustavom i kršćanskim vrijednostima. Puno je formalizma, licemjerstva, farizejštine.

Nesporazumi (blago rečeno) na relaciji Kaptol - Pantovčak ušli su u veoma napetu i opasnu igru. Hrvatska je 'ukopana' u velike predrasude, preprogramirani smo i mnogočime opterećeni.

Potrebno je poštivati temeljne odrednice Ustava Republike Hrvatske tako da se smanji raskorak između ustavnih odrednica i naše svakodnevnice, s jedne strane, posebno kad se radi o definiranju odnosa Crkve i Države. Osobno se zalažem za slobodnu Crkvu u slobodnoj državi, bez miješanja kompetencija ili davanja ustupaka i privilegija.

U tom vidu potrebno je, u duhu hrvatskih ustavnih načela, revidirati i ugovore između Hrvatske i Svete Stolice jer, koliko ja znam, nijedna država u Europi nema takvih ugovora sa Svetom Stolicom, Vatikanom. To zastupam jer želim slobodnu Crkvu, Crkvu koja živi s narodom i za narod. Bogata Crkva i uspješan pastoral ne idu skupa!

Hrvatska je definirana kao građanska–laička država, također da su svi građani, pa i ustanove pred zakonom jednaki, da nema 'jednakijih' ni 'privilegiranih' ni po kojoj osnovi.

Stavove i način na koji se vodi rasprava na relaciji Kaptol i Pantovčak, Miklenić - Mesić, treba dignuti na višu razinu, razinu odnosa Crkve i države.

Uvjeren sam da Mesić nema ništa protiv križa kao kršćanskog simbola, ali, po ustavnim odrednicama o rastavljenosti Crkve od države, vjerskim simbolima, ne po Mesiću, nego po Ustavu, nije mjesto u državnim ustanovama nijedne razine.

U najmanju ruku je neumjesno da se Mesićev stav o križevima uspoređuje s Staljinovim ili Titovim stavovima o vjerskim simbolima, pa i o križu. Potreban nam je iskren i slobodan dijalog između Predsjednika i crkvene hijerarhije, a ne prepucavanje preko mass medija koji, uglavnom i ozbiljne teme, pretvore u jednu vrstu žutila.

Ispod je razine vjerskog tiska, u ovom slučaju Glasa Koncila, da se, premda indirektno, postavlja javno pitanje o mentalnom zdravlju Predsjednika. Potrebna je isprika, po mom mišljenju, i komentatora i Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu kao osnivača i izdavača Glasa Koncila.