Stoljeća u kojima su se psi navikli biti kućni ljubimci u ugodnom suživotu s ljudima dovela su do brojnih pasmina koje opstaju iako nemaju ni fizičke karakteristike ni vještine preživljavanja svojih predaka iz pradavnina. Međutim rat u Ukrajini, osim što je drastično promijenio živote ljudi u toj zemlji, utjecao je i na tamošnje pse.

Prema rezultatima znanstvene studije, objavljene u časopisu Evolutionary Applications, skupina znanstvenika utvrdila je da je rat pse koji su bili kućni ljubimci u kratkom razdoblju transformirao skoro u divlje životinje.

Konkretno, psi na prvim crtama bojišnice sada sve više sliče kojotima i divljim vukovima. Rijetko imaju njuške koje su ili kratke, poput francuskog buldoga, ili izdužene, kao u jazavčara. Uši su im šiljaste, a ne opuštene, te češće imaju ravan rep i manje bijele boje. Češće imaju i manju masu, što im, objašnjavaju znanstvenici, omogućuje da se bolje šuljaju, izbjegavaju šrapnele te ne aktiviraju mine. K tome, manje je bilo onih koji su bili stari, bolesni i ozlijeđeni.

Znakovi divljeg fenotipa

Uz izgled, ratni uvjeti utjecali su na ponašanje nekadašnjih kućnih ljubimaca. Češće žive u skupinama, ali i dalje ovise o ljudima za hranu. Istraživanje je obuhvatilo 763 pasa iz devet regija Ukrajine, a znanstvenici su pribavili podatke u suradnji sa skloništima za životinje te su veterinari i volonteri prikupljali informacije o psima lutalicama kako na 'sigurnim područjima', tako i na 'opasnom teritoriju', bliže aktivnim borbama.

Na prvoj crti bojišnice psi sa znakovima divljeg fenotipa doista češće preživljavaju, ustvrdila je znanstvenica Marija Marciv, prenosi New York Times.

Sve u svemu, rat je postao filtar koji je primorao pse na razvijanje vještine za preživljavanje u ekstremnim uvjetima. Znanstvenici su zabilježili ove razlike i promjene, ali ipak ih je iznenadila njihova brzina.

'Promjene koje promatramo kod pasa događaju se prebrzo da bi se mogle objasniti molekularnom evolucijom', ustvrdili su.