teška iskušenja

Pandemija, kriza, a sad i rat u Ukrajini: Jesu li svjetske katastrofe presudile i borbi protiv klimatskih promjena?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 13.05.2022 08:59
  • Objavljeno 13.05.2022 u 08:59
Klimatski marš u središtu Zagreba

Klimatski marš u središtu Zagreba

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Sve više raste zabrinutost da bi jedna od žrtava rata u Ukrajini mogla biti i borba protiv klimatskih promjena. Ministri i predstavnici iz više od 40 zemalja sastaju se u četvrtak i petak u Kopenhagenu kako bi osigurali to da klimatski napori ne budu zasjenjeni ratom u Ukrajini, još uvijek opasnom pandemijom covida te prehrambenom i energetskom krizom

Američki izaslanik za klimu John Kerry izjavio je za Guardian u utorak da bi dugotrajni rat u Ukrajini mogao biti poguban po napore da se obuzdaju negativni efekti klimatskih promjena. Mnoge zemlje bore se s energetskom krizom, a također hitno moraju smanjiti emisije stakleničkih plinova kako bi ograničile globalno zagrijavanje na 1,5 Celzijevih stupnjeva.

'Ako se radi o dugom vremenskom razdoblju, to se očito čini vrlo kompliciranim', rekao je Kerry, istaknuvši da sve ovisi o tome što se događa s ratom i koliko će dugo trajati. Nigdje to nije očitije nego u Kerryjevoj domovini – Sjedinjenim Američkim Državama.

Ukrajinska kriza natjerala je SAD da opet promiče svoju naftnu i plinsku moć dok nastoji pomoći Europskoj uniji da brzo prekine svoje oslanjanje na naftu i plin iz Rusije. Bijela kuća također je pod sve većim političkim pritiskom zbog rastućih cijena energije kod kuće, što ugrožava poziciju predsjednika Joea Bidena i kontrolu Demokratske stranke nad Kongresom. To je test strpljenja za europske saveznike Washingtona, a oni traže da Biden ispuni svoje obećanje da će biti klimatski lider.

EU također daje prednost konvencionalnoj energiji u žurbi da napusti ruski ugljen, naftu i plin. Čelnici bloka potpisuju nove ugovore o uvozu plina, obvezujući se na izgradnju novih LNG terminala i dajući prioritet isporuci neruske sirove nafte, dok zemlje ovisne o ugljenu pomiču rokove za zatvaranje elektrana koje onečišćuju okoliš.

'Svi žele promjene, ali nitko se ne želi promijeniti', rekao je za Politico Mohamed Čahim, potpredsjednik Europskog parlamenta iz redova socijalista i demokrata te ključna osoba u tom domu za izradu klimatskog zakonodavstva. Čahim je kazao da je lako glasati za mjere poput Zakona o klimi EU-a, ali je mnogo teže poduzeti korake potrebne za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Utjecaj ruske invazije na Ukrajinu pritom ne osjećaju samo velika industrijalizirana gospodarstva.

  • +20
  • +17

Rast cijena energenata i prosvjednici protiv fosilnih goriva

Izvor: Profimedia / Autor: ANDY BUCHANAN / AFP / Profimedia

Europska borba da osigura više LNG-a mogla bi preusmjeriti gorivo namijenjeno siromašnijim zemljama uvoznicama da se umjesto toga okrenu ugljenu, upozorila je Rachel Kyte, dekanica škole međunarodnih poslova Fletcher na Sveučilištu Tufts koja pomaže glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu u humanitarnom odgovoru na rusku invaziju.

U međuvremenu, Kina, najveći svjetski emiter ugljika, suočena je s pandemijom koronavirusa, zabrinuta za energetsku sigurnost i uz nastojanje predsjednika Xi Jinpinga da osigura treći mandat nakon desetljeća na vlasti mogla bi također posvetiti manje pažnje ostvarivanju zadanih klimatskih ciljeva, smatra Bernice Lee, direktorica istraživanja budućnosti u think-tanku Chatham House.

Luka Tomac, predsjednik Zelene akcije, kojeg smo pitali smatra li da je ruska invazija na Ukrajinu ugrozila borbu protiv klimatskih promjena, kaže da je rat najgora stvar koja se može dogoditi nekoj državi ili zajednici, ali samo podupire tezu da fosilna goriva širom svijeta uzrokuju i jesu uzrok raznih konflikata, pa i ratova.

  • +26
  • +23

Klimatski marš u Zagrebu

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

'Ono što Europska unija i Hrvatska ne smiju napraviti je zamijeniti jedan izvor fosilnih goriva drugim. Moramo nastaviti put u dekarbonizaciju društva i smatram da i ova kriza, koja je, da podcrtamo, počela i prije rata u Ukrajini, jedino može biti riješena i jedino možemo postići energetsku neovisnost lokalnim, nacionalnim obnovljivim izvorima energije i mjerama protiv energetskog siromaštva', kazao nam je Tomac.

Bez toga, istaknuo je, svim drugim mjerama, pa i izgradnjom novih LNG terminala, o čemu se sada govori, samo zamjenjujemo jedan tip problema drugim jer isto tako može doći do konflikata na nekom drugom mjestu iz kojeg odlučimo uvoziti fosilna goriva. Možda je kriza s ruskom naftom i plinom pravi trenutak da se zapravo ubrza tranzicija na zelene izvore energije? Europa ima vrlo jasan plan napuštanja fosilnih goriva u svom 'Zelenom planu'.

'Sada postoji opasnost da se kroz kratkoročna rješenja dogodi dugoročno zaključavanje u dodatnu fosilnu infrastrukturu. U Zelenoj akciji konstantno govorimo da nas svaki fosilni projekt koji se izgradi danas dodatno zaključava u desetljeće ovisnosti', poručio je Tomac te vjeruje da je jedini i pravi put ulaganje u obnovljive izvore energije.

Priznaje da to nije moguće napraviti preko noći.

'Prije deset godina bili smo u prilično lagodnoj situaciji, ali danas kasnimo s mjerama i u borbi protiv klimatskih promjena, a samim time i u rješavanju energetskog siromaštva. Generalni nazivnik cijele ove krize povezan je s konceptom energetskog siromaštva te si građani ili krajnji korisnici nisu u mogućnosti priuštiti ili grijanje ili plaćanje računa za hlađenje doma. Ono što se prezentira kao set mjera to je da kućanstva trebaju smanjiti grijanje za jedan stupanj, da kao korisnici ili konzumenti koristimo manje, a nitko ne preispituje ulogu industrije u cijeloj toj priči, dakle onih koji su povezani s tim problemom - na koji će se način napraviti to da proporcionalno ili čak više žrtve podnese industrija, a ne samo da teret krize padne na građane', smatra šef Zelene akcije. Poručio je da nas jedino brza ulaganja u obnovljive izvore energije, renovaciju zgrada i energetsku efikasnost, kao i borba protiv energetskog siromaštva, mogu dovesti do stvarne energetske neovisnosti, tako da ne ovisimo o geopolitičkim igrama ili međunarodnim cijenama energenata.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!