Građani obuhvaćeni istraživanjem o stavovima i svjesnosti o diskriminaciji te njezinoj pojavnosti i oblicima dali su i mišljenje o tome što smatraju najučestalijim razlogom za diskriminaciju, pa najveći broj njih misli da je to socijalno podrijetlo i imovinsko stanje. Nacionalna pripadnost, koja je u sličnom istraživanju prije tri godine bila vodeći razlog, na drugom je mjestu razloga za diskriminaciju.

'Isticanje imovinskog stanja kao glavnog razloga za diskriminaciju svakako je posljedica gospodarske krize, nezaposlenosti i pada ekonomske moći širih slojeva društva', istaknula je Nikolina Patalen iz Ureda pučkog pravobranitelja, predstavljajući rezultate istraživanja provedenog telefonskim putem na uzorku od 1.300 ispitanika.

Upozorila je i na podatak po kojem čak četvrtina ispitanih neprihvatljivim smatra brak s ljudima druge nacionalnosti, vjere ili rase, isto toliko njih smatra da žene i muškarci nemaju ista prava, dok bi trećini bilo neugodno da im je kolega na poslu ili susjed – homoseksualac. Za čak njih 55 posto neprihvatljivo bi bilo u privatnoj firmi zaposliti pripadnike romske manjine, trećina smatra da bi Romi odbijali goste u uslužnim djelatnostima, dok 40 posto ne bi zapošljavalo azilante.

'Većina građana i dalje ne zna koje je središnje tijelo zaduženo za suzbijanje diskriminacije, iako je vidljivost institucije pučkog pravobranitelja četverostruko veća u odnosu na istraživanje otprije tri godine', ukazala je Nikolina Patalen.

Upravo su rezultati tog istraživanja vrlo slični podacima iz izvješća pučkog pravobranitelja za prošlu godinu, jer najbrojnije pritužbe i jesu iz područja rada i zapošljavanja. No najčešća osnova za diskriminaciju, za razliku od istraživanja, ipak ostaje pripadnost manjinskim etničkim zajednicama.

'Jasno je da se u svim zemljama u kojima vlada kriza i teško socijalno stanje ljestvica pomiče prema radu i zapošljavanju, međutim i diskriminacija po nacionalnoj, vjerskoj i rasnoj osnovi je vrlo značajna. Čak u vremenima krize zna biti dodatno pojačana', prokomentirao je pučki pravobranitelj Jurica Malčić rezultate izvješća ureda kojem je na čelu.

Prošle je godine u Uredu pučkog pravobranitelja otvoreno 147 novih spisa koji se odnose na diskriminaciju. Od toga je, po podacima koje je prenio zamjenik pučkog pravobranitelja Dejan Palić, okončan rad u 103 slučaja te je potvrđena osnovana sumnja u diskriminaciju u 18 slučajeva.

Najteži su oblici nasilje, govor mržnje i netrpeljivosti uglavnom protiv pripadnika LGBT populacije i romske manjine. Poseban je problem i sudska praksa, jer je broj presuda za diskriminaciju mali, pa se i ljudi slabije odlučuju tako zaštititi svoja prava', rekao je Palić predlažući nastavak rada na uspostavi kvalitetne besplatne pravne pomoći.

Upozoreno je i da se sve veći broj osoba slabijeg imovinskog stanja nalazi u nepovoljnom položaju te sve teže ostvaruju svoja prava i potrebe, posebice u pristupu pravosuđu i pravima u području zdravstvene zaštite.

'Radna mjesta i zapošljavanje sve češći su problem kad je diskriminacija u pitanju, što je posljedica porasti nejednakosti uzrokovanih krizom. Stoga i Ured pučkog pravobranitelja treba ojačati, učiniti ga vidljivijim, ali i zadržati neovisnost ureda svih pravobranitelja', istaknula je Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj.

Kroz projekt 'Jačanje kapaciteta pučkog pravobranitelja', koji je realiziran od 2010. godine, osnažena je i suradnja s posebnim pravobraniteljicama, sindikatima i organizacijama civilnog društva. Posjeti i uredovni dani po županijama pridonijeli su povećanoj vidljivosti institucije i dostupnosti pučkog pravobranitelja širem krugu građana.