ODBOR ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

VIDEO Žestoka rasprava o otpadu u Lici, pale teške uvrede: 'Ti si bolestan čovjek!'

20.08.2026 u 08:58

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Održana je 33. sjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, na kojoj je jedna od glavnih tema problem opasnog otpada u Gospiću. Sjednicom predsjeda Dušica Radojčić (Možemo), a nazočno je 11 članova i članica Odbora

Pred Odborom su tri prijedloga zaključaka čiji je predlagatelj predsjednik Republike Zoran Milanović. Jednim od njih od Vlade se traži da odmah započne trajnu sanaciju odlagališta opasnog otpada u Gospiću, osigura stalni nadzor onečišćenja podzemnih voda i okoliša te o poduzetim mjerama i nalazima izvještava Hrvatski sabor.

Drugim bi se zaključkom Vladu obvezalo da u roku od tri dana primi predstavnike građana i građanskih inicijativa, upozna ih sa stanjem i planiranim mjerama te potom kontinuirano obavještava javnost.

Treći prijedlog odnosi se na Državni inspektorat, od kojeg bi se zatražilo da provede nadzor nad odlagalištima za koja postoji sumnja da se na njima nezakonito odlaže opasni otpad. O rezultatima nadzora Inspektorat bi trebao izvijestiti Hrvatski sabor u roku od tri mjeseca.

Prijepor oko dnevnog reda

Već na početku sjednice otvorila se rasprava o načinu njezina vođenja. Zastupnik Željko Lacković predložio je objedinjavanje dnevnog reda, čemu su se usprotivili Marija Selak Raspudić i Marin Miletić.

‘Nakon predstave koju je HDZ izveo u Gospiću, gdje nisu dali građanima da govore, Plenković je vjerojatno poludio i dijelio čepe, pa sad možete govoriti’, rekao je Miletić.

U raspravu se uključio i Hrvoje Zekanović, rekavši da je ‘nedavno kupio enciklopediju te sam pod slovom N, narcis, našao sliku Marina Miletića, gadljivog lažljivca’. Miletić mu je odgovorio da je ‘bolestan čovjek’, na što mu je Zekanović uzvratio: ‘ti si bolestan čovjek’.

Nakon rasprave pristupilo se glasanju. Za objedinjavanje triju točaka dnevnog reda u jednu glasalo je sedam zastupnika.

Građanska inicijativa: ‘Zakonska regulativa krivo je postavljena’

Prvi je u raspravi govorio Ante Franić iz građanske inicijative iz Gospića, upozorivši prije svega na odnos prema stanovnicima Like.

‘Mi smo građanska inicijativa, komunikacija s građanima Like je katastrofalno loša’, rekao je na početku. ‘Došli smo kao zabrinuti građani’, dodao je.

Franić smatra da problem ne završava sanacijom odlagališta, nego da treba otvoriti i pitanje postojećih propisa. ‘Zakonska regulativa krivo je postavljena. Bavim se stočarstvom, nama svaki mjesec monitoring, a netko izveze otpad i nitko ga ne vidi. Nije problem samo sanacija to je hitan postupak, treba razmisliti i o izmjeni zakonske regulative da se Lika zaštiti kao ekološko područje!’, rekao je.

Obraćanje ministrice Vučković

'Prihvaćam da komunikaciju možemo poboljšati i pozivam vas da mi se izravno obratite ili dođete u Ministarstvo. Odazvat ću se svakom pozivu.

Trenutačno se provodi nabava za zbrinjavanje najopasnijeg dijela otpada, a rezultati bi trebali biti poznati za šest dana. Pritom želim naglasiti da Ministarstvo nije izdalo spornu dozvolu – dva puta izdala ju je županija. Sličnih je slučajeva bilo i u Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj županiji, gdje su dozvole izdavane i nakon prethodnih ukidanja.

Izmjene Zakona o gospodarenju otpadom već su dva puta bile u javnom savjetovanju, a sada su u visokoj fazi pripreme i kreću u proceduru Vlade. Dodatno ćemo raditi na tome da građani pravodobno dobiju sve informacije.'

'Lika, Gacka i Ravni kotari među našim su najvažnijim strateškim vodnim resursima i njihovu ćemo zaštitu nastaviti jačati. Naručivat ćemo dodatne hidrogeološke analize, dok se u Lici već provodi prošireni izvanredni monitoring podzemnih voda. Velik dio tog područja nalazi se u mreži Natura 2000, no zaštita prirode ne znači potpuno zaustavljanje poduzetništva, već gospodarske aktivnosti moraju biti primjerene prostoru.

U tijeku je i izrada Plana obnove prirode, koji će u idućim mjesecima biti dostavljen Europskoj komisiji. Nakon brojnih komentara građana dodatno ćemo proširiti konzultacije, uključujući mogućnost njihova održavanja u Gospiću i Lici.

Istodobno se u dva nacionalna parka i jednom parku prirode provode ulaganja vrijedna oko 10 milijuna eura, prvi put usmjerena isključivo na izravnu obnovu prirode.'

Habijan: Za ekocid najmanje 10 godina zatvora, moguće i do 40

Ministar pravosuđa Damir Habijan poručio je da je u slučaju opasnog otpada istraga USKOK-a u tijeku protiv 14 fizičkih i četiri pravne osobe, a njezin završetak očekuje se krajem sljedećeg mjeseca.

Najavio je i izmjene Kaznenog zakona na kojima radna skupina radi od svibnja prošle godine. Predlaže se uvođenje novog kaznenog djela – osobito teškog kaznenog djela protiv okoliša, odnosno ekocida.

'Za ekocid bi najmanja kazna iznosila deset godina zatvora, uz mogućnost izricanja dugotrajnog zatvora do 40 godina. Habijan je naglasio da bi takvo kazneno djelo trebalo biti bez zastare, poput genocida, jer posljedice ekoloških kaznenih djela često postaju vidljive tek nakon duljeg vremena.

Izmjene bi uskoro trebale biti upućene u javno savjetovanje, a Ministarstvo planira i pooštriti kazne za kaznena djela povezana s izazivanjem požara.'

Ministrica zdravstva: Odgovorno tvrdim da su svi nalazi uredni

Ministrica zdravstva Irena Hrstić poručila je da je svjesna zabrinutosti stanovnika Gospića, Ličko-senjske i okolnih županija te da Ministarstvo prati trenutačno stanje, ali i moguće dugoročne posljedice na zdravlje ljudi.

Od veljače 2025. u praćenje je uključeno Stručno povjerenstvo za vodu zbog mogućnosti da upravo voda bude izvor onečišćenja. Sva ispitivanja provedena od tada do danas, uključujući posljednje intenzivnije analize, pokazala su uredne rezultate.

„U ovom trenutku nije utvrđeno onečišćenje koje bi moglo negativno utjecati na zdravlje ljudi. Voda na području grada Gospića i Ličko-senjske županije zdravstveno je ispravna za piće. To odgovorno tvrdim“, poručila je ministrica.

Unatoč urednim rezultatima, uveden je pojačani monitoring kako bi se na vrijeme uočile eventualne promjene. Ministrica je naglasila da se voda za piće kontinuirano ispituje te da pri procjeni nije važan samo pojedinačni nalaz, nego mjesto i vrijeme uzorkovanja, učestalost kontrola i parametri koji se analiziraju.

„Odgovorno tvrdim da su svi dosadašnji nalazi uredni. Analize su provedene u akreditiranim laboratorijima, a metode su usklađene s europskim standardima. Nema razloga sumnjati u vjerodostojnost i točnost rezultata“, rekla je.

Budući da sanacija još nije počela, Ministarstvo zdravstva i Stručno povjerenstvo nastavit će pratiti stanje te preporuke i mjere prilagođavati novim rezultatima.

Gospićanin tvrdi da je na područjima otpada evidentiran povećan broj raka gušterače

'Ovo je gorući problem. Nadovezao bih se i na ministricu zdravstva, gospođu Hrstić, i zamolio da nam jasno navede sve moguće posljedice po zdravlje ljudi ako ovaj otpad ostane, odnosno koje posljedice može imati ono što je trenutačno ostalo na tom području.

Ovdje su i naši prijatelji iz Gacke doline, a spomenuo bih i ljude iz Senja koji danas nisu ovdje. Postoje tvrdnje da je na tim područjima povećan broj slučajeva raka gušterače, pa želimo znati postoji li ikakva povezanost i koje su stvarne zdravstvene posljedice.

Još jednom želim naglasiti da je situacija vrlo ozbiljna. Govorimo o mogućim bolestima, tumorima i drugim zdravstvenim posljedicama. Ovo nije nešto s čime se treba šaliti. Za nas je ovo katastrofalna situacija', rekao je.

Odgovor ministrice: Rak nema samo jedan uzrok

Ministrica zdravstva rekla je da je proširen broj mjesta na kojima se uzimaju uzorci vode. Za testiranje individualnih bunara dosad se prijavio 71 vlasnik, a njihova ispitivanja uskoro počinju.

'U ovom trenutku mogu odgovorno tvrditi da je voda sigurna za stanovnike Ličko-senjske županije“, poručila je Hrstić. Najavila je i uzorkovanje hrane, koje bi u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede moglo početi već sljedećeg tjedna.

Govoreći o mogućim zdravstvenim posljedicama, naglasila je da tumorske bolesti u pravilu nemaju samo jedan uzrok. Karcinom gušterače, primjerice, povezuje se s nizom čimbenika, uključujući životni stil, šećernu bolest i konzumaciju alkohola.

Hrstić je pritom naglasila da dostupni podaci ne potvrđuju povećanu pojavnost raka na tom području. Prema Registru za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ličko-senjska županija i Gospić posljednjih 20 i više godina pripadaju područjima s nižom incidencijom malignih bolesti.

Ministrica je poručila da će se, uz rješavanje problema otpada i zaštitu vode i okoliša, nastaviti raditi na prevenciji i praćenju mogućih zdravstvenih posljedica.