Reforma radnog zakonodavstva, kazao je odmah na početku ministar rada Mirando Mrsić, jedna je od mjera europske komisije kojom bi se trebala smanjiti segmentacije na tržištu rada te omogućiti fleksibilizacija sustava radnih odnosa.

'Kao što znamo, posljedice gospodarske krize nametnule su potrebu poduzimanja određenih reformi koje trebaju sanirati loše stanje na tržištu rada, visoku stopu nezaposlenosti te visok udio sive ekonomije i nezakonitog rada', kazao je Mrsić.

Podsjetio je kako se sa socijalnim partnerima pregovaralo više od godinu i pol te da im se zahvalio iako, kako kaže, nije bilo suglasja oko konačnog prijedloga zakona.

'Vjerujem da su prava u novom zakonu o radu uređena i na korist poslodavaca i radnika i da će polučiti željene rezultate, a to je da će osigurat zaštitu radnika i omogućiti fleksibilnije radne odnose. Cilj je zakona sačuvati radna mjesta, smanjiti troškove rada, osigurati radnicima radno mjesto, smanjiti rad na crno, ojačati prevenciju te smanjiti represiju poslodavcima u odnosu na nepoštivanje propisa koji su manje društveno štetni, jasnije urediti kolektivne radne odnose', kaže Mrsić.

Podsjeća da je Sabor zaključkom obvezao ministarstvo rada na pregovore sa socijalnim partnerima na kojima su se trebala riješiti otvorena pitanja poput uređenja radnog vremena, otkazima ugovora o radu i agencijama za privremeno zapošljavanje.

'U prijedlogu je kompromis koji ide za tim da se očuva zaštita radnika, ali i omogući fleksibilnije uređenje radnog vremena. U odnosu na prvo čitanje spuštena je granica sa 56 radnih sati u tjednu na najviše 50 sati rada u tjednu, kao u odnosu na nejednako raspoređeno radno vrijeme, tako i u odnosu na prekovremeni rad. Time omogućujemo da poslodavci odgovore na tržište rada i da mogu fleksibilno urediti radno vrijeme', objašnjava Mrsić.

Promjena ima i kod radnika u agencijama za privremeno zapošljavanje. 'Povećali smo zaštitu radnika u agencijama za razdoblje kada nisu ustupljeni drugom poslodavcu pa se vraća dosadašnje uređenje o visini naknade plaće na tri prosječne plaće. S druge strane, omogućili smo da radnici koji su izaslani u drugu radnu organizaciju, odnosno kod drugog radnog poslodavca mogu tamo umjesto godinu dana raditi tri godine', objašnjava ministar rada.

Što se pak tiče sprečavanja nezakonitog rada, u konačnom prijedlogu zakona dopušta se radnicima koji kod jednog poslodavca rade puno radne vrijeme i rad kod drugog poslodavca.

'Primjerice, konobar koji radi puno radno vrijeme kod jednog poslodavca, moći će osam sati raditi kod drugog poslodavca', kaže Mrsić.

Poantu zakona pokušao je objasniti i premijer Zoran Milanović. 'Najvažnije je u ovome hoće li biti više poslova i radnih mjesta ili manje ili isto, što nas ne zadovoljava. Bit će više poslova, to je intencija zakona, da se više radi, da ima više ukupnog prostora za rad, da više ljudi radi, ne znam kako da se drugačije izrazim. To je namjera i vjerujemo da ovaj instrument služi ostvarenju te namjere i to su svi naši motivi i očekujemo da ljudi to pozdrave. Samo da se radi više, no ne jednom radnom mjestu, nego na većem broju radnih mjesta. Toliko jednostavno, a opet komplicirano', kazao je Milanović.
332655, 326811, 326095, 321999