Kako piše Financial Times, Kremlj se sve više suočava s financijskim pritiscima zbog dugotrajnog rata u Ukrajini. U tom kontekstu pojavile su se informacije da je Putin na sastanku s vodećim ruskim poduzetnicima zatražio njihove donacije za, kako se u Rusiji službeno naziva, ‘specijalnu vojnu operaciju’.

No glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je takve tvrdnje, naglašavajući da predsjednik nije nikoga izravno tražio novac.

Prema njegovim riječima, inicijativa je došla od samih poduzetnika. Na jednom sastanku, tvrdi Peskov, jedan je poslovni čovjek predložio da se državi osigura ‘velika, vrlo velika svota novca’.

'Dug državi' iz devedesetih

Kremlj pritom naglašava kako dio ruskih oligarha smatra da ima moralnu obvezu financijski poduprijeti državu. Argument koji se pritom često spominje jest da su mnogi od njih svoje bogatstvo stekli tijekom turbulentnih devedesetih – uz pomoć države.

‘Mnogi poduzetnici smatraju svojom dužnošću dati doprinos’, poručio je Peskov, pokušavajući cijelu priču prikazati kao dobrovoljnu inicijativu, a ne politički pritisak.

Rat koji sve više košta

Ipak, neovisni izvori daju drugačiju sliku. Portal The Bell ranije je izvijestio da je Putin iza zatvorenih vrata jasno dao do znanja kako Rusija planira nastaviti rat sve dok ne preuzme potpunu kontrolu nad Donbasom, prenosi Tagesschau.

Bez obzira na to je li izravno tražio novac ili ne, jedno je očito: rat zahtijeva sve više resursa. Dugotrajni sukob, sankcije i pritisak na rusko gospodarstvo znače da će financiranje vojne kampanje postajati sve veći izazov.

U takvim okolnostima, doprinos najbogatijih slojeva društva, bio on dobrovoljan ili ne, postaje sve važniji dio ratne ekonomije.