Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacuje pozive na mirovne pregovore s Kijevom, tvrde tri izvora bliska Kremlju za Reuters. Prema njihovim riječima, nedavni ukrajinski napadi dronovima na ruske rafinerije i luke dodatno su učvrstili njegovu odluku da za sada nastavi rat.

Dva izvora, koja su govorila pod uvjetom anonimnosti, navode da bi Putin čak mogao dodatno eskalirati sukob, koji traje već petu godinu. Jedan od njih, koji se redovito sastaje s ruskim predsjednikom, rekao je da postoji 'velika vjerojatnost' nove eskalacije u idućim mjesecima.

Te izjave dolaze nakon što je američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak rekao da Putin želi završiti rat te da je rješenje 'bliže nego što ljudi misle'. Trump je prošloga tjedna telefonski razgovarao i s Putinom i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a sa Zelenskim se potom sastao i na summitu NATO-a, gdje je ukrajinski predsjednik rekao da su razgovarali o 'idejama koje bi mogle približiti mir'.

Donbas kao glavni Putinov cilj

Jedan od izvora upoznatih s Putinovim razmišljanjem tvrdi da je ruski predsjednik "učvrstio svoj stav" te da mu je glavni cilj zauzimanje ostatka istočnog Donbasa koji je još pod ukrajinskom kontrolom, unatoč tome što je rusko napredovanje ondje posljednjih mjeseci usporilo.

Isti izvor navodi da je Putin nedavno odbacio prijedloge skupine savjetnika koji su zagovarali kompromis temeljen na prekidu vatre duž sadašnje bojišnice. Drugi izvor tvrdi da Putin vjeruje kako će ruska vojska uskoro osvojiti cijeli Donbas.

Ruski predsjednik već je u lipnju javno odbacio prijedlog Volodimira Zelenskog za sastanak i prekid vatre. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je za Reuters da je 'Rusija spremna za mirno rješenje, ali ima dovoljno kapaciteta da samostalno nastavi specijalnu vojnu operaciju'.

Iz ureda ukrajinskog predsjednika odgovorili su da obavještajni podaci posljednjih mjeseci pokazuju kako se Putin priprema za daljnju eskalaciju rata, uključujući nove operacije u Ukrajini ili čak mogući napad na neku drugu europsku državu.

Širenje sukoba

Pojedini zapadni vojni analitičari smatraju da će Rusija morati provesti novu mobilizaciju ako želi osvojiti cijeli Donbas. Takva bi odluka bila politički vrlo nepopularna, pa ju je Putin dosad izbjegavao.

Istodobno se među ruskim vojnim analitičarima sve češće javno govori o mogućnosti širenja sukoba i napada na europske ciljeve, uključujući baze NATO-a u baltičkim državama. Takav bi potez mogao dovesti do izravnog sukoba Rusije i NATO-a te testirati načelo kolektivne obrane prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli Savez.

Jack Watling iz britanskog instituta RUSI smatra da bi Rusija mogla pokušati izazvati podjele unutar NATO-a ograničenim napadima, poput nedavnog udara dronom na Rumunjsku.

'Rusima nije cilj rat s NATO-om, nego izazivanje neslaganja među saveznicima oko odgovora', rekao je Watling.

Dodao je da bi povećane napetosti s NATO-om Putinu mogle poslužiti kao političko opravdanje za novu mobilizaciju u Rusiji.

Iziritiran ukrajinskim napadima

Ukrajinski napadi na ruske rafinerije, luke i skladišta goriva izazvali su ozbiljne nestašice goriva u Rusiji i na okupiranim područjima Ukrajine, pa posljedice rata sve više osjećaju i ruski građani.

Iako Putinova popularnost ostaje visoka, nedavno je, prema jednom istraživanju, pala na najnižu razinu od početka invazije 2022. godine.

Zapadni saveznici Ukrajine smatraju da je rat ušao u novu fazu te pozivaju na dodatne sankcije protiv Rusije kako bi se Kremlj prisilio na pregovore. No, prema izvoru koji redovito razgovara s Putinom, upravo su uspješni ukrajinski napadi dodatno razljutili ruskog predsjednika i učvrstili njegovu odluku da odgovori još žešće.

Ruske snage u posljednjih tjedan dana izvele su dva velika vala napada dronovima i projektilima na Ukrajinu, uključujući i Kijev, pri čemu su poginuli deseci civila. Moskva tvrdi da su mete bili isključivo vojni objekti.

Putin je prošlog tjedna poručio da će Rusija, zbog ukrajinskih napada na energetsku infrastrukturu, pokušati zauzeti dodatni teritorij uz granicu kako bi stvorila "sigurnosnu zonu".

Bivši dužnosnik ruskog Ministarstva obrane Andrej Ilnicki napisao je krajem lipnja u listu Kommersant da bi sljedeća faza eskalacije mogla uključivati uništenje tridesetak velikih industrijskih objekata u Ukrajini, uključujući čeličanu i luku u Odesi. Nakon toga, smatra Ilnicki, Rusija bi mogla gađati i baze NATO-a u baltičkim državama i Rumunjskoj te tvornice u Europskoj uniji koje proizvode bespilotne letjelice i projektile za Ukrajinu.

Na pitanje o toj kolumni Peskov je rekao da Rusija mora jačati vlastitu sigurnost i da "ne može zatvarati oči pred militarizacijom Europe".

Rusija sporo napreduje

Govoreći o stanju na bojištu, Reuters navodi da rusko napredovanje ove godine ide sporije nego što je Kremlj očekivao. Procjenjuje se da je od početka invazije u veljači 2022. poginulo, ranjeno ili nestalo oko dva milijuna vojnika, od čega oko 1,4 milijuna ruskih, prema procjeni Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS). Ni Rusija ni Ukrajina ne objavljuju službene podatke o vojnim gubicima.

Ruske snage posljednjih tjedana pokušavaju zauzeti grad Kostjantinivku, jedan od ključnih gradova ukrajinske obrambene linije u Donjeckoj oblasti. Putin je 3. srpnja ustvrdio da je grad pao pod rusku kontrolu, no Ukrajina je to demantirala.

Dan poslije, tijekom telefonskog razgovora s Donaldom Trumpom, Putin je pokušao uvjeriti američkog predsjednika da će Rusija uskoro osvojiti i preostalih 20 posto Donjecke oblasti koje su još pod kontrolom Ukrajine.

Prema riječima izvora bliskog Kremlju, za Putina je osvajanje cijelog Donbasa pitanje osobnog i političkog prestiža.

'Potrebna mu je neka vrsta pobjede', zaključio je izvor.