Američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin slažu se u jednom: Europska unija je za njih remetilački faktor koji onemogućuje provedbu mirovnih inicijativa za okončanje rata u Ukrajini jer su njezini čelnici nagovorili Kijev da ne pristane na prijedloge Moskve i Washingtona.

Tako je Božo Kovačević, bivši veleposlanik Hrvatske u Rusiji, analizirao postupke dvojice lidera svjetskih velesila u razgovoru za tportal o dvodnevnim mirovnim pregovorima SAD-a, Rusije i Ukrajine koje je cijeli svijet gledao u Abu Dhabiju. U trenutku našeg razgovora još su se čekale vijesti o tome jesu li američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner uspjeli nagovoriti Putina u Moskvi da pristane uključiti i europsku stranu u pregovore. Kakav god odgovor bio, dvojac bi se tijekom dana s tim odgovorom trebao zaputiti u Dublin, gdje ih uz europske čelnike čeka i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Sve u svemu, smatra da nakon utorka i srijede svijet 'ima razloga i za optimizam, ali i za ozbiljnu zabrinutost, osobito Ukrajina i EU'.

'Dvojica američkih pregovarača, ponajprije zainteresiranih za poslovne mogućnosti suradnje s Rusijom, shvatila su da postoji neki širi kontekst, širi povijesni i geopolitički kontekst za razumijevanje ruskog ponašanja. Ali na temelju izjave šefa ruske delegacije Medinskog vidimo potvrdu onoga što smo već i prije znali o ruskoj poziciji. On je rekao da sigurnosna arhitektura Europe, dogovorena u Jalti i Potsdamu, počinje škripati i da je treba popraviti. To znači da današnja Rusija želi o europskoj sigurnosti razgovarati onako kako su to 1945. godine radili Truman i Staljin, dakle da Rusija i Amerika dogovore novu sigurnosnu arhitekturu Europe, a čini se da je američka strana pokazala razumijevanje za tu rusku namjeru', smatra Kovačević.

Ruske ambicije u istočnoj Europi: 'To je put prema ratu'

Što se tiče Europe, naš sugovornik navodi da je razumljiva želja Bruxellesa da bude za stolom. Ipak, upozorava da je 'sasvim jasno da je Europska unija samu sebe diskvalificirala jer se ne može dogovoriti o tome tko bi uopće mogao biti europski predstavnik', premda su već u Abu Dhabi poslali savjetnike za nacionalnu sigurnost Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Italije.

Ipak, Rusija inzistira na tome da ima istu snagu u međunarodnim odnosima kao sljednica Sovjetskog Saveza (SSSR), pobjednika Drugoga svjetskog rata koji se raspao zbog odluke tadašnjih čelnika te države. Naš je sugovornik zabrinut jer rusko ponašanje i pozivanje na SSSR-ovu važnost i ulogu može dovesti i do eskalacije sukoba na Starom kontinentu.

'To zapravo govori o ambiciji Ruske Federacije da u istočnoj Europi bude uspostavljena ruska sfera interesa, za što mislim da je teško provedivo i neovisno o američkoj podršci. Dakle, ako Rusija bude inzistirala na tome u istočnoj Europi, to bi bio put prema ratu', zabrinut je Kovačević.

Europu ne vole ni Trump ni Putin: 'S obzirom na osvetoljubivost američkog predsjednika...'

S druge strane, nije tajna to da Trumpu Europljani nisu baš dragi nakon odbijanja njegovih mirovnih pregovora. Stoga je pitanje koliko bi i Moskva i Washington ozbiljno shvaćali europske pregovarače čak i ako dođu za stol. Naposljetku, Trump ima na raspolaganju nekoliko načina na koje može pritisnuti europske saveznike ako se nastave protiviti njegovim prijedlozima.

'S obzirom na osvetoljubivu prirodu američkog predsjednika, moglo bi se očekivati da odbije isporučivati europskim zemljama ono oružje koje one poklanjaju Ukrajini. Ta obrambena suradnja nije važna samo Ukrajini, nego i Europi. Pritom ne govorim samo o nuklearnom štitu, nego i o komunikacijama, vojnim komunikacijama kojima Amerika raspolaže, a Europa ne raspolaže. Jedino je pitanje za što je točno američki predsjednik zainteresiran', predviđa Kovačević kako bi se transatlantski odnosi mogli dalje razvijati, odnosno degradirati.

Europljani nisu simpatični ni Moskvi, pogotovo kada se Kremlj prisjeti Minskih sporazuma, pa čak i pregovora o okončanju aktualnog rata u Istanbulu 2022. godine. Stoga Rusi, ističe bivši hrvatski veleposlanik u toj zemlji, ispod stola guraju moguće poslovne projekte za Bijelu kuću, a u igri su tisuće milijardi dolara za sudionike.

'Znajući s kim pregovaraju i tko je šef američkih pregovarača, Rusi zapravo u podlozi nude neku vrstu korupcijskog aranžmana, a zauzvrat bi Amerika trebala podržati rusku koncepciju mirovnog sporazuma s Ukrajinom, što znači neutralni status Ukrajine i ograničena vojna snaga onoga dijela te zemlje koji ne bude pod ruskom okupacijom', sažeo je Kovačević.

Moskva želi ispriku Europe: 'Ugovori s članicama NATO-a ne znače puno bez Washingtona'

Ako EU želi sudjelovati u pregovorima, pitanje je i što točno može ponuditi u pronalaženju kompromisnog rješenja s Moskvom. Kovačević navodi da će upravo zbog ranijih sporazuma iz Minska Putin očekivati veliko 'oprosti' od Bruxellesa.

'Mislim da bi ruska strana najprije očekivala da se Europska unija pokrije pepelom, jer se u očima ruske strane pokazala krajnje nevjerodostojnom, a onda da eventualno iznesu svoju platformu za rasprave o arhitekturi europske sigurnosti. Što se tiče ruske strane, to je glavna tema. Mir u Ukrajini može biti rezultat za Rusiju zadovoljavajuće arhitekture europske sigurnosti', rekao je geopolitički stručnjak.

Ipak, jedna od novosti ovotjednih trilateralnih pregovora je i prijedlog da Rusija s pojedinačnim članicama NATO-a, dakle ne s cijelim savezom, već pojedinim zemljama, potpiše sporazum o nenapadanju. Umirovljeni diplomat naveo je da bi u takvim sporazumima Washington bio ključan adut, a i sam SAD ima sličan sporazum s brojnim državama.

'Jamstvo da bi takvi sporazumi bili provedeni trebao bi biti neki dogovor između Rusije i Amerike koji bi se svodio na to da ako neka članica NATO saveza potpiše i prekrši taj sporazum, da onda SAD uskrati mogućnost zaštite po članku 5. NATO saveza. Pretpostavljam da je to osnova ruskih očekivanja. Inače, taj prijedlog možemo gledati kao neku analogiju američkog odnosa prema Međunarodnom kaznenom sudu. SAD nije potpisnica njegova statuta, ali je sa svim državama koje jesu potpisnice statuta Međunarodnog kaznenog suda potpisala bilateralne sporazume koji rješavaju pitanje kaznenog progona američkih državljana', procijenio je Kovačević što bi mogao biti motiv takvog prijedloga.

Upitan koliko bi takvi sporazumi mogli dovesti mir Starom kontinentu, naš sugovornik upozorava da su detalji tih prijedloga trenutačno nepoznati.

'Ako se takvi pregovori pokrenu, sigurno će trajati nekoliko godina. Ako ruska strana bude inzistirala da se postigne rezultat tih pregovora pa mir u Ukrajini nakon toga, to znači da će Ukrajina još dugo patiti', istaknuo je Kovačević.

'Razum nalaže traženje rješenja i Putinu i Zelenskom'

I doista, osim konsenzusa o velikoj razmjeni ratnih zarobljenika koja se tek treba realizirati, Ukrajina nema velikog razloga za veselje, dok se pritisak Washingtona i Moskve na ustupanje Donbasa povećava. Naš sugovornik ističe da Zelenskom za sada ostaje nepokolebljiv, ali povlačenje američke pomoći bilo bi težak udarac Kijevu, a upitno je koliko bi ostali saveznici tu mogli pomoći.

'Europa se nije uspostavila ni kao autonomni subjekt međunarodnih odnosa te se još nije u stanju sama obraniti, teško da može dugo održati neku konzistentnu politiku prema bilo čemu, pa tako i prema Ukrajini', upozorio je Kovačević.

Međutim, nije samo Kijev pod pritiskom. Dalekometne napade, vojne gubitke na bojišnici osjeća i Rusija. Prema tome, što kraći završetak sukoba svima bi odgovarao.

'Mislim da bi bilo razumno i za rusku i za ukrajinsku stranu postizanje nekakvog mirovnog sporazuma koji može biti artikuliran tako da to nije konačno teritorijalno razgraničenje. Ali ako se ovaj intenzitet ratovanja nastavi, to će biti pogubno i za jednu i za drugu stranu. Stoga mi se čini da razum nalaže i Putinu i Zelenskom pronaći nekakvo rješenje prije nego što se postigne međunarodni sporazum o europskoj sigurnosti kojim bi Rusija bila zadovoljna', zaključio je Kovačević za tportal..