Naime taj se pojas od stotinjak kilometara proteže granicom između Poljske, Litve, Bjelorusije i Rusije. Imati kontrolu nad njime znači imati čvrste temelje za eventualni sukob širih razmjera od onog u Ukrajini. Zato je bitan ne samo za Rusiju, nego i za NATO.

'Wagner je spreman doći na taj teritorij u samo nekoliko sati', izjavio je Kartapolov, inače Putinov blizak prijatelj, prenosi Daily Mail. Takva akcija lako bi mogla značiti i početak trećeg svjetskog rata.

Niti 100 kilometara dug koridor Suwalki (Suwalki gap - jaz, pukotina, op.a.) - koji se proteže od sjeverozapadne Bjelorusije do jugoistočne granice ruske baltičke eksklave Kalinjingrada - ima veliku stratešku važnost za NATO i EU, kao i za Moskvu.

Za Zapad je on jedina kopnena poveznica s tri bivše sovjetske baltičke republike – Litvom, Latvijom i Estonijom, a koje se smatraju najranjivijim članicama NATO-a – ako se pogorša trenutna napetost između istočnog i zapadnog bloka.

Poljska obavještajna služba, s druge strane, prati kretanje Wagnera i još ne uočava da se potvrđuje izrečena prijetnja.

'Zasad ih je nekoliko stotina u Bjelorusiji', potvrdili su Poljaci.

Za Rusiju bi kontrola nad koridorom omogućila kopnenu vezu između baltičke eksklave Kalinjingrada, glavne baze Putinove Baltičke flote, i čvrstog saveznika Kremlja, Bjelorusije.

Također, Kartapolov tvrdi da je Suwalki 'Ahilova peta NATO-a', a zbog interesa svih strana da uspostave kontrolu nad njime trenutno ga se smatra najopasnijim mjestom na svijetu. Neki ga već označavaju kao 'polazišnu točku trećeg svjetskog rata'.

Jasno je i zašto bi bila upotrijebljena skupina Wagner za eventualnu akciju. Riječ je o plaćenicima, a ne predstavnicima državnih vojnih snaga, u ovom slučaju ruskih. Time se sprečava pokretanje klauzule 5. NATO-a, a koja bi bila okidač za direktan sukob s Rusijom. The Loop, politološki blog Europskog konzorcija za politološka istraživanja, ranije ove godine analizirao je problematiku koridora Suwalki. U analizi se navodi da je njegovo značenje višestruko naraslo nakon izbijanja rusko-ukrajinskog rata u punom obimu.

Ahilova peta NATO-a?

Suwalki je u dužini od 60 do 100 kilometara slabo definiran pojas zemlje koji se službeno nalazi duž poljsko-litavske granice. Povezuje Bjelorusiju s ruskom oblasti Kalinjingradom. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Moskva je pokušala osigurati prolaz na poljskoj strani koridora do svog odvojenog teritorija Kalinjingrada. Pokušaj je bio neuspješan. Umjesto toga, Rusija je dogovorila sporazume s EU-om da bi osigurala tranzit ruskih građana i robe kroz Litvu.

Tenzije su ponovno narasle nakon aneksije Krima. Od tada komentatori opisuju koridor Suwalki na različite načine, najčešće kao NATO-ovu 'Ahilovu petu', 'meki trbuh', 'najslabiju točku', 'najranjiviji dio zemlje' ili čak 'najopasnije mjesto na svijetu'. Kako bi istaknuo rizik od izbijanja i eskalacije sukoba na tom području, tadašnji estonski predsjednik skovao je izraz 'Suwalki jaz' (Suwalki gap), referirajući se na Fuldin jaz iz doba Hladnog rata, najslabiju točku u NATO-u blizu granice između Istočne i Zapadne Njemačke.

Prije 2015. gotovo nijedan članak u međunarodnoj literaturi nije raspravljao o koridoru Suwalki. Od tada, međutim, promatrači su ga označili kao najvjerojatnije mjesto za izbijanje rata između Rusije i NATO-a.

Ipak, teško je očekivati da bi se Moskva mogla odlučiti na suludi potez okupacije tog koridora dok vodi skupi rat u Ukrajini - jer Rusi bi riskirali tešku odmazdu. Nadalje, ne bi imali ni neke logističke koristi od toga. Ruski državljani i roba trenutno prvenstveno putuju vlakom iz Bjelorusije u Vilnius u Litvi, a zatim do Kybartaija na granici s Kalinjingradom. Drugim riječima, ne prolaze kroz Suwalki.

Istina je da ovaj koridor predstavlja najizravniji kopneni put između Bjelorusije i Kalinjingrada. Ali da bi ga iskoristila, Rusija bi se morala prilagoditi geografskim karakteristikama. Konkretno, za prijevoz ruskih građana i robe trebala bi riješiti nedostatak infrastrukture. Trenutačno na koridoru Suwalki nema željezničkih linija ni autocesta, već samo uska cesta. Prijevoz ljudi ili robe njime je stoga kompliciraniji od putovanja morem.