Samo tri dana nakon što je Moskva kritizirala Srbiju zbog 'mlakih reakcija na rusofobne izjave ukrajinskih dužnosnika tijekom njihova posjeta Beogradu' , srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić stigao je u Kijev, prvi put od 2022. godine i početka ruske invazije na tu zemlju.
Nakon dolaska u glavni grad Ukrajine, na Vučićevom Instagram profilu objavljena je snimka na kojoj izlazi iz vlaka i komentar da očekuje dobar summit "Jugoistočna Europa - Ukrajina", navodi BBC.
'Vjerujem da ćemo imati dobar summit, podržavati se na europskom putu i povećati bilateralnu suradnju', napisao je na Instagramu.
Vučić je prethodno rekao da bi trebao odvojeno razgovarati i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu. 'Naravno, dobro je kada surađujete. Do sada sam bio na četiri sastanka, u Odesi, Dubrovniku, Ateni i Tirani.'
'Ali neće biti ni lako, s obzirom na predloženu deklaraciju i sve ostalo', rekao je Vučić novinarima u Parizu , gdje je prisustvovao proslavi Dana pada Bastille, francuskog praznika.
Tako Srbija nastavlja balansirati između Rusije, zapadnih sila Europe, Amerike i Kine, kao glavnih stupova vanjske politike.
vezane vijesti
Iako je kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji (EU), Srbija je jedina europska zemlja, uz Bjelorusiju, koja nije uvela sankcije Rusiji zbog napada na Ukrajinu, zbog čega je Bruxelles često kritizira i traži od Beograda da se "uskladi s vanjskom politikom EU".
To je pokušaj takozvane multivektorske vanjske politike, rekao je James Kerr Lindsey, politički analitičar koji se bavi Balkanom, u intervjuu za BBC na srpskom jeziku početkom srpnja.
'Problem je što to nije moguće i nije razuman pristup vanjskoj politici... Stvari jednostavno ne funkcioniraju tako', rekao je Kerr Lindsay.
Vučić, koji je 2025. bio u Odesi, najvećoj ukrajinskoj luci na Crnom moru, do sada je više puta naglasio da Srbija nikada nije bila protiv Ukrajine, niti je Ukrajina učinila išta što bi naštetilo Srbiji. Posebno ističe da je Ukrajina jedna od zemalja koje nisu priznale neovisnost Kosova.
Boravak predsjednika Skupštine Ukrajine u Beogradu razljutio je Moskvu
Početkom srpnja, predsjednik ukrajinske skupštine Ruslan Stefančuk postao je najviši dužnosnik koji je posjetio Beograd. Ukrajinac je u Beogradu boravio samo nekoliko mjeseci jer je u posjetu bio ruski ministar Maksim Rešetnjikov.
'Dobrodošao u Srbiju, dragi prijatelju', tom ga je objavom na svom Instagram profilu pozdravila predsjednica srbijanskog parlamenta Ana Brnabić.
Zatim su njih dvojica zajednički otvorili Konferenciju predsjednika parlamenata zemalja kandidatkinja za članstvo u EU, a Stefančuk se odvojeno sastao s Vučićem.
'Danas u Beogradu želim jasno reći - Srbi nisu mali Rusi. Ukrajinci nisu mali Rusi, Moldavci i Gruzijci nikada nisu bili i nikada neće biti mali Rusi. Jednog dana svi ćemo postati članovi EU', rekao je Stefančuk .
Nekoliko dana kasnije, Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, oštro je reagirala, rekavši da je "izostanak reakcije Srbije na rusofobnu kampanju žalosan".
Nije to bio prvi put od početka rata u Ukrajini 2022. godine da ruske vlasti nisu blagonaklono gledale na postupke Beograda. Tijekom 2025. Rusija je kritizirala Srbiju zbog izvoza oružja i streljiva koje je, kako su tvrdile obavještajne službe u Moskvi, završilo u ukrajinskoj vojsci.
A Zaharova je kritizirala i Vučića kada je u studenom 2025. najavio mogućnost da će Srbija ipak uvesti neke sankcije protiv Rusije. Međutim, do danas Srbija nije uvela nikakve sankcije Rusiji.
Svjetska trgovinska organizacija je kamen spoticanja
Uz "vanjsku politiku sjedenja na više stolica", jedna od spornih točaka u odnosima Beograda i Kijeva bili su pregovori o članstvu Srbije u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Dolazak potpredsjednika ukrajinske vlade Tarasa Kačke u Beograd u svibnju donio je napredak u tom području.
Predstavnici vlada dviju zemalja potpisali su zajedničku izjavu o nastavku pregovora o Sporazumu o slobodnoj trgovini.
Ukrajina je jedina zemlja u Europi s kojom Srbija nije potpisala takav sporazum, što je jedan od uvjeta za pristupanje WTO-u.
Pregovori su započeli 2005. godine kao dio procesa pristupanja Srbije WTO-u, čije članice iz zemalja bivše Jugoslavije, ni Bosna i Hercegovina ni Kosovo, još nisu postale članice.
Prije 21 godine, kamen spoticanja pojavio se kada se Ukrajina i Srbija nisu dogovorile o carinama na određene poljoprivredne i industrijske proizvode. Kao članica WTO-a, Ukrajina je zahtijevala bilateralne pregovore sa Srbijom kao uvjet za ulazak.
Članstvo u WTO-u je ujedno i glavni uvjet za zatvaranje 30. poglavlja pregovora s Europskom unijom, koje se odnosi na ekonomske odnose s inozemstvom.
Kako su se odnosi razvijali od 2022. godine?
Odnosi između Kijeva i Beograda "su sasvim korektni unatoč svim otegotnim okolnostima", poput rata između Rusije i Ukrajine, kao i ovisnosti i bliskih odnosa između Srbije i Rusije, izjavila je za BBC na srpskom jeziku u svibnju 2026. Branka Latinović, bivša veleposlanica Srbije pri OESS-u.
Srbija je glasala za nekoliko rezolucija Ujedinjenih naroda kojima se osuđuje ruska agresija, od početka rata prihvaćala je ukrajinske izbjeglice, slala financijsku pomoć, a posredno i oružje Ukrajini, što je razočaralo Kremlj.
Od veljače 2022. godine, srbijanski i ukrajinski dužnosnici sastali su se nekoliko puta, uglavnom tijekom međunarodnih sastanaka na vrhu.
Nije bilo izravnih posjeta na predsjedničkoj ili premijerskoj razini. Vučić i Zelenski razgovarali su na samitima u Moldaviji u lipnju 2023., kada su se sastali, u Ateni u kolovozu 2023., u Granadi u listopadu iste godine, kao i u Tirani u veljači 2024. i Odesi u lipnju 2025.
Vučićev prvi posjet Ukrajini nakon 13 godina uslijedio je mjesec dana nakon njegova odlaska u Rusiju. Vučić je potom domaćinima ponudio pomoć u obnovi ratom razorenih regija.
Dolaskom u Odesu, Srbija nije "izdala Rusiju", rekao je.
Godinu dana ranije, u svibnju 2024., Olena Zelenska, prva dama Ukrajine, posjetila je Beograd zajedno sa šefom diplomacije Dmitrom Kulebom . A predsjednica srbijanskog parlamenta, Ana Brnabić, sastala se sa Zelenskim prošlog studenog u Kijevu.
Što je samit Ukrajina-Jugoistočna Europa?
Samit Ukrajine i jugoistočne Europe, koji će se održati u Kijevu 15. srpnja, pokrenut je 2022. godine kako bi se ojačale veze između Kijeva i zemalja jugoistočne Europe, usred rata s Rusijom.
Sudionici summita Dubrovnik 2024. usvojili su zajedničku deklaraciju kojom podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine te osuđuju rusku agresiju.
Na summitu u Odesi 2025. godine usvojena je deklaracija kojom se poziva na uvođenje dodatnih sankcija protiv Moskve .
Predsjednik Srbije nije potpisao taj dokument.
