velika studija

Proteini u krvi kao putokaz: Znanstvenici korak bliže razumijevanju dugog covida

10.04.2024 u 11:13

Bionic
Reading

Studija provedena u Velikoj Britaniji upućuje na to da prisutnost određenih proteina u krvi povećava rizik od specifičnih simptoma dugog covida (ili postcovida) - poput umora. Studija je dokazala i da osobe koje boluju od dugog covida imaju kontinuirane upalne procese u krvi, što bi moglo pomoći u boljem razumijevanju tog stanja, ali i načina na koji se može liječiti

Dugi covid – odnosno specifični simptomi koji traju najmanje 12 tjedana nakon infekcije koronavirusom – pogodio je milijune ljudi diljem svijeta. Najčešći simptomi su ekstremni umor, otežano disanje, problemi s pamćenjem i koncentracijom, ali i sa spavanjem, uz gubitak mirisa i anksioznost.

Ovakvi simptomi nakon infekcije koronavirusom pojavljuju se neovisno o tome je li osoba imala blaže ili teže simptome.

Dosad najopsežnija studija dugog covida u Velikoj Britaniji pratila je 650 bolničkih pacijenata s teškim oblikom covida. Šest mjeseci kasnije 426 njih još je uvijek imalo barem jedan od simptoma dugog covida, a njih 233 potpuno se oporavilo, piše BBC.

Kod onih koji su imali dugi covid pronašli su pak kontinuirane i aktivne obrasce upalnih proteina u krvi.

Znanstvenici s Imperial Collegea u Londonu, koje je provodilo istraživanje, kažu da prisutnost ovih proteina u krvi obično znači da se tijelo bori protiv neke infekcije, što je neuobičajeno s obzirom na to da je do početne infekcije kod tih ljudi došlo mjesecima ranije.

Studija objavljena u znanstvenom časopisu Nature Immunology pokazala je i da se neki proteini u krvi onih s dugim covidom mogu povezati s njihovim specifičnim simptomima.

  • +20
Četiri godine od proglašenja epidemije covida (ožujak, 2024.) Izvor: Pixsell; montaža: tportal.hr / Autor: Patrik Macek, Kristina Štedul Fabac, Josip Regović

Oni s gastrointestinalnim simptomima tako su imali povećanu razinu markera nazvanog SCG3, a koji je prethodno upućivao na oštećenu komunikaciju između crijeva i mozga. To bi moglo pomoći pri podjeli pacijenata u različite podskupine te shodno tome pri kreiranju kliničkih ispitivanja, posebice kad su u pitanju tretmani usmjereni na imunološki odgovor i upalu.

Rezultati istraživanja upućuju i na to da bi upala mogla biti uobičajena značajka dugog covida nakon hospitalizacije, bez obzira na vrstu simptoma. A to bi pak moglo odškrinuti vrata tretmanima već postojećim lijekovima kojima se pokušavaju liječiti simptomi dugog covida, poput onih za reumatoidni artritis (autoimuno stanje koje uzrokuje upalu zglobova).

S obzirom na njegov iscrpljujući učinak na fizičko i mentalno zdravlje ljudi, Velika Britanija izdvojila je više od 50 milijuna funti za istraživanja dugog covida.