Studija navodi da američki predsjednik aktivno nastoji utjecati na europske izbore, preoblikovati transatlantske odnose u skladu s konzervativnim vrijednostima te okupiti europske desničarske populiste oko teme slobode govora, prenosi Guardian.

Izvješće sugerira da su podjele, oklijevanje i pristup europskih čelnika – opisani kao 'laskanje, umirivanje i odvraćanje pažnje' – samo ohrabrili Trumpa i pogoršali njegov odnos prema Uniji.

Na temelju istraživanja i anketa, provedenih u svih 27 država članica, izvješće ističe da su broj proeuropskih vlada i snaga javnog mnijenja dovoljni da Europa ustane i 'obrani samu sebe, Europu koja piše svoj scenarij'.

Europa kao glavni junak Trumanova šoua

Autori dokumenta uspoređuju europski položaj sa situacijom glavnog lika u filmu 'Trumanov šou', a on na kraju otkriva da je cijeli njegov život samo televizijski program kreiran radi gledanosti te mora odlučiti hoće li napustiti jedinu stvarnost koju poznaje.

Prema izvješću, europski čelnici troše previše energije reagirajući na krize koje diktiraju Trump i njegovi europski saveznici, poput Viktora Orbána u Mađarskoj, Giorgie Meloni u Italiji ili Roberta Fica u Slovačkoj. To uključuje trgovinske prijetnje, sukobe oko slobode govora, rasprave o sigurnosnoj potrošnji i stalno poticanje straha od migracija.

'U Trumpovu kulturnom ratu sama Europa je meta', naglašava Pawel Zerka iz ECFR-a. Kao ključni trenutak navodi optužbu američkog senatora J.D.-ja Vancea iz veljače, kada je rekao da se Europa 'povlači od temeljnih zajedničkih vrijednosti', čime je, prema Zerki, kulturni rat službeno objavljen.

Sloboda govora kao glavno oružje

Vanceov govor na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, tvrdi izvješće, otkrio je namjeru Washingtona da se miješa u europske izbore, predstavi odnose SAD-a i EU-a kao 'vrijednosni jaz' te pretvori slobodu govora u glavno oružje za okupljanje stranaka koje podržavaju pokret MAGA u Europi.

Od tada je Trump, prema Zerki, 'dodatno pokazao svoju ulogu u tom procesu isključujući čelnike EU-a iz razgovora o budućnosti Ukrajine, napadajući vodeće političke stranke širom kontinenta i ucjenjujući briselske institucije u trgovinskim pregovorima'.

Izvješće navodi Poljsku kao primjer Trumpova pokušaja 'premještanja ideološkog težišta europske politike', ističući njegovu podršku nacionalističkom predsjedničkom kandidatu Karolu Nawrockom, kojega je ugostio u Bijeloj kući i promovirao na društvenim mrežama.

Spominje se i apel Samuela Samsona, američkog dužnosnika koji se obratio 'civilizacijskim saveznicima u Europi' te opisao EU kao 'središte digitalne cenzure, masovnih migracija, ograničenja vjerskih sloboda i drugih prijetnji demokratskoj samoupravi'.

Prema Zerki, kulturni rat odvija se na dvije razine: kao ideološki sukob oko temeljnih vrijednosti europske politike, ali i 'borba za dostojanstvo, kredibilitet i identitet Europe kao samostalnog aktera na globalnoj sceni'.

'Bruxelles i nacionalne prijestolnice moraju prihvatiti činjenicu da se nalaze usred kulturnog rata i da je Europa meta. To ne znači da Europa treba provocirati Trumpa na svakom koraku. Ponekad je mudro kupiti vrijeme', rekao je Zerka. No, dodaje, oslanjajući se na vlastite snage, Unija može 'ne samo preživjeti, nego i napredovati u svjetskom poretku koji je Trump destabilizirao svojim potezima'.

Vrijeme je za napuštanje Trumpova filmskog seta

Studija ističe da su uvjeti sada 'zreli' za to da europski čelnici napuste Trumpov 'filmski set'. Prema anketama, europski sentiment – osjećaj pripadnosti zajedničkom prostoru, vjera u zajedničku budućnost i prihvaćanje zajedničkih vrijednosti – iznimno je snažan.

Podaci Eurobarometra pokazuju da je povjerenje građana u Uniju na najvišoj razini još od 2007. godine te da je u 12 zemalja, a osobito u Švedskoj, Francuskoj, Danskoj i Portugalu, ono značajno poraslo od Trumpova povratka u Bijelu kuću. Većina građana u gotovo svim državama članicama izjavljuje da se osjećaju povezanima s EU-om.

Gotovo nijedna politička stranka danas ne zagovara izlazak iz Unije, a većina građana u svim državama, osim u Rumunjskoj, Poljskoj i Češkoj, smatra da bi njezina uloga u zaštiti građana od globalnih kriza i sigurnosnih prijetnji trebala postati još važnija.

Dva modela demokracije

Ankete ECFR-a iz svibnja također otkrivaju široku podršku većim ulaganjima u europsku obranu i većoj vojnoj autonomiji od SAD-a, kao i sve izraženiji osjećaj da Europa i SAD predstavljaju 'dva različita modela demokracije'.

Iako situacija nije svugdje jednaka, Zerka upozorava da nijedna država članica neće ostati pošteđena posljedica kulturnog rata. Čak i euroskeptični čelnici, naglašava, moraju shvatiti da je EU 'jedini okvir u kojem mogu očuvati nacionalni suverenitet i prosperitet'.

Laskanje ne pomaže, potrebna je hrabrost

Prema izvješću, nacionalni čelnici trebali bi odbaciti taktiku laskanja Trumpu, čak i ako to vodi većim napetostima u transatlantskim odnosima. Europska komisija pak mora pokazati hrabrost i koristiti sve instrumente koji su joj na raspolaganju – od Zakona o digitalnim uslugama do trgovinskih alata.

'To je kultura, glupane! – hitno mora postati dio načina razmišljanja europskih čelnika', poručuje André Wilkens iz Europske kulturne zaklade. 'Europski identitet nije nikakav apstraktni ideal. Riječ je o stvarnim osjećajima prema Europi i spremnosti Europljana da se bore za njih.'