obrazovna reforma

Prošla su dva mjeseca od početka Škole za život, pitali smo ravnatelje što sada misle o tom projektu

  • Autor: Ivana Ivandić
  • Zadnja izmjena 15.11.2018 19:37
  • Objavljeno 15.11.2018 u 19:37
Učenici se u nastavi koriste tabletima

Učenici se u nastavi koriste tabletima

Izvor: Pixsell / Autor: Miranda Čikotić

Prošlo je nešto više od dva mjeseca kako se provodi eksperimentalni projekt Škola za život u 74 osnovne i srednje škole, odnosno prva faza obrazovne reforme koja je izazvala mnogobrojne kritike, kao i sam projekt zbog poteškoća koje su se pojavile na samom početku. Stoga smo od nekoliko škola zatražili povratne informacije o njegovoj provedbi

Ono što iz Prve riječke hrvatske gimnazije, Gimnazije Nova Gradiška, Strukovne škole Sisak, Osnovne škole Čazma i Osnovne škole dr. Jure Turića Gospić, koje smo pitali, ističu kao problem nedostatak je tehničke podrške, odnosno osobe koja bi učiteljima i učenicima pomagala oko tehnikalija vezanih za tablete, što trenutno obavljaju informatičari uz pomoć ostalih nastavnika, te sam proces digitalizacije s kojim neke škole do sada nisu bile u velikom doticaju.

'Nemamo stručnjaka za edukacijsku tehnologiju koji bi pomogao s poteškoćama u sistemu i nastavnicima i učenicima jer to ne može činiti samo jedan informatičar. Vrlo je to zahtjevno raditi za 120 učenika', objašnjava ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich te dodaje kako je stručnjak još odavno zamišljen u školama, ali to se nije poštovalo.

Kako su jedna od škola u pilot projektu e-Škole, koji se provodi od 2015. do 2018. godine s ciljem uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi, nije im bilo teško prilagoditi se radu s tehnologijom, zbog čega ne osjećaju veliki pritisak, ali vjeruju da škole koje to nisu prošle imaju težak period, 'treba im pomoć i podrška jer je digitalna transformacija zahtjevna'.

Ravnatelj OŠ dr. Jure Turića Gospić Ivica Radošević slaže se kako je digitalizacija u školama veliki problem jer sve one imaju tehničke poteškoće. Oni se već četiri godine služe tehnološkim uređajima te imaju i dvije e-učionice, ali smatraju da nastavnici informatike kao podrška nisu dovoljni. 'Imamo dva informatičara, ali to nije dovoljno, pa pomažu i ostali učitelji, ali nedostaje osoba koja će biti zadužena za tehnički dio'.

Ravnatelj OŠ dr. Jure Turića Gospić Ivica Radošević

Ravnatelj OŠ dr. Jure Turića Gospić Ivica Radošević

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Ivica Radošević

OŠ Čazma također je e-škola, pa nisu imali velikih problema s prilagodbom, ali smatraju kako to nije posao informatičara te navode da su i naglasili da im je potreban e-tehničar. 'Ne može učitelj informatičar biti e-tehničar jer kvar treba riješiti odmah. Dok javimo i dođe pomoć, vrijeme prođe', zaključila je ravnateljica škole Lidija Osman.

Puno prekovremenih sati

Što se samog projekta tiče, prema ovim školama nema velikih odstupanja, uglavnom se provodi ono što je i zamišljeno, a na poteškoće su bili spremni jer su ih i očekivali.

'Osnovni dio provedbe Škole za život ide u skladu s uputama i suradnjom s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te ako dođe do nekih nejasnoća i nepoznanica, obratimo se Ministarstvu, odnosno koordinatoru, i u istom danu dobijemo odgovor', navodi ravnateljica OŠ Čazma Lidija Osman.

Ravnateljica OŠ Čazma Lidija Osman

Ravnateljica OŠ Čazma Lidija Osman

Izvor: Pixsell / Autor: Damir Spehar/PIXSELL

Čini se kako je najveći problem vrijeme kojeg nastavnici nemaju dovoljno jer sada moraju uskladiti svakodnevne virtualne edukacije i pripreme za nastavu, što im je dosta naporno.

'Dosta je teško, ali nam je drago što sudjelujemo. Svi smo bili svjesni da će biti naporno, ali promjene su potrebne. Svakodnevno se treba provesti određeni broj sati edukacija, pa ima dosta prekovremenih sati, ali je plus to što su učitelji plaćeni', objašnjava ravnatelj OŠ dr. Jure Turića Gospić Ivica Radošević te smatra da je bitna bolja i jača edukacija, a sami učitelji su ključ reforme.

I iz Strukovne škole Sisak smatraju kako su edukacije vrlo korisne, pa unatoč tome što to traži dodatno vrijeme i predstavlja opterećenje, isplati se. Iako ima puno posla, ravnateljica Gimnazije Nova Gradiška Ljiljana Ptačnik također vjeruje da će sve ovo uroditi plodom 'jer smo sa svakim novim usavršavanjem bogatiji za novo znanje i iskustvo'.

Koliko je to teško, ovisi od nastavnika do nastavnika jer se neki bolje snalaze od drugih, ali je svakako zahtjevno za sve zbog rokova za pohađanje i završetak edukacija.

'Neki nastavnici to odrade s lakoćom, a nekima treba više vremena. Problem je to što su rokovi za tečajeve vrlo kratki. Od nastavnika se očekuje da završi tečaj sa svim zadacima u sedam dana, ali je dobro to što konačno imaju autonomiju, to je veliki iskorak', smatra ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich.

Ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich

Ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Jane Sclaunich

Potrebne su promjene

Nastavnici ovih škola su u kratko vrijeme primijetili i neke potrebe za promjenama, pa su tako u Strukovnoj školi Sisak uočili kako je u većini slučajeva jedan školski sat premalo kada se u nastavi paralelno koriste tableti te smatraju da su za to potrebna barem dva sata.

Zatim je potrebno puno vremena za promjenu koncepta vrednovanja, kako je to zamišljeno ovom reformom. 'Nastavnik nema dovoljno vremena za svakog učenika individualno', ističu iz Prve riječke hrvatske gimnazije.

Naime, predviđeno je uvođenje formativnog ocjenjivanja tijekom cijelog obrazovanja. Više se neće gledati samo ocjena, odnosno vrednovanje naučenog, već se stavlja veći naglasak na metode vrednovanja za učenje i vrednovanja kao učenja.

Također, zasićenost predmetima u gimnazijskom programu iz Prve riječke hrvatske gimnazije navode kao još jednu stavku koju treba promijeniti. U programu obrazovne reforme uveden je koncept izbornosti predmeta u gimnazijama, odnosno model orijentacije koji će se provoditi u kasnijoj fazi. Tako će učenici u trećim i četvrtim razredima moći odabrati orijentacijski model u skladu sa svojim sposobnostima, interesima i visokoškolskim aspiracijama.

'Koncept izbornosti predmeta potreban je u ovoj fazi jer je veliko zasićenje. Teško je provoditi ovaj zamišljeni koncept kroz 16 predmeta sa svim učenicima', zaključuje ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich.

Može li se reforma uvesti u sve škole od iduće godine?

Odgovor škola na ovo pitanje je potvrdan, a smatraju kako su promjene nužne i što prije se krene, to bolje.

Ravnateljica Gimnazije Nova Gradiška Ljiljana Ptačnik ocijenila je projekt Škola za život ocjenom vrlo dobar te navodi kako je moguće da reforma krene u svim školama. Isto smatra i ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich te kaže da što se prije krene, to bolje za sustav, ali ističe kako će biti potrebne najmanje tri do četiri godine da reforma zaživi onako kako je zamišljena.

Gimnazija Nova Gradiška

Gimnazija Nova Gradiška

Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL

Podsjetimo, eksperimentalni program Škola za život prva je faza obrazovne reforme koja se provodi u sveukupno 74 škole (48 osnovnih i 26 srednjih). Za eksperimentalnu fazu odabrani su 1. i 5. razredi osnovne škole te 1. razredi srednjih škola u svim nastavnim predmetima, jer u tim razredima predmeti kreću od početka, te 7. razredi osnovnih škola, u kojima se biologija, kemija i fizika počinju učiti.

Već u samom početku činilo se kako je sve krenulo nizbrdo jer potrebni materijali, među kojima se nalaze i udžbenici, nisu došli do početka školske godine, kao ni tableti koje su škole same morale naručiti. Udžbenici su, naime, kasnili zbog spora oko otkupne cijene između Ministarstva znanosti i obrazovanja te nakladnika.

'Smatramo da bi nabava trebala biti jedinstvena za sve, koju bi provelo Ministarstvo, tako da bi sve škole imale iste tablete jer je nabava tableta za škole dosta problematična', zaključila je koordinatorica za Strukovnu školu Sisak Sanja Glibo.

Koordinatorica za Strukovnu školu Sisak Sanja Glibo

Koordinatorica za Strukovnu školu Sisak Sanja Glibo

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Sanja Glibo

Ni artikli koje su škole naručile iz kataloga nisu stigli prije početka školske godine, već se očekuju krajem kalendarske godine.

Ministarstvo je školama poslalo katalog s više od tisuću artikala u kojem su mogle odabrati sve što žele ili im je potrebno unutar budžeta koji su dobile. Artikli su bili u vrijednosti od jedne do 100 tisuća kuna, a ponuda je bila raznolika, od magneta, ampermetra, bicikla, pribora za nastavu fizike do meteorološke postaje, glazbenih instrumenata i peći za keramiku.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!