reforma obrazovanja

S početkom školske godine kreće i velika promjena u obrazovanju, ovo je sve što trebate znati o 'Školi za život'

  • Autor: Ivana Ivandić
  • Zadnja izmjena 19.09.2018 14:08
  • Objavljeno 27.08.2018 u 08:28
Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Izvor: Pixsell / Autor: Miranda Čikotić

S početkom ove školske godine počinje i značajna promjena u obrazovanju učenika. Riječ je o najavljivanom eksperimentalnom projektu 'Škola za život', koji će se provoditi u 74 osnovne i srednje škole, a koji je samo prva faza dugo očekivane obrazovne reforme. Točnije, nakon više od 26 godina kreće se u konkretnije mjere u obrazovanju hrvatskih učenika, koje bi potpuno trebale promijeniti dosadašnji način obrazovanja

Glavna razlika ili promjena je ta da bi od sada učenici trebali učiti s razumijevanjem, a ne sve 'bubati' napamet da bi ostvarili što bolje ocjene. Kako bi se to postiglo, nastoji ih se uključiti u nastavu, odnosno oni će sami morati tražiti informacije te logički razmišljati i zaključivati. Neće više samo sjediti i prepisivati s ploče.

Kako stoji u dokumentu eksperimentalni program 'Škola za život', ciljevi su razvoj temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje, jasno definiranje odgojno-obrazovnih ishoda koji nisu isključivo kognitivne prirode (znanja), nego u skladu s određenjem temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje uključuju razvoj vještina, stajališta kreativnosti, inovativnosti, kritičkog mišljenja, inicijativnosti, poduzetnosti, estetskog vrednovanja, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i mnogobrojne druge, otvorene didaktičko-metodičke sustave koji omogućuju odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, djeci i učenicima slobodu u izboru sadržaja, metoda i oblika rada, jasno određene standarde/kriterije razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

O svemu smo porazgovarali s pomoćnicom ministrice znanosti Lidijom Kralj, glavnom operativkom za kurikularnu reformu, koja nam je objasnila kako se to nastoji postići.

'Kreće se s reorganizacijom nastave koja više neće biti samo teorijska, već će biti dosta i praktičnog dijela, koji je važan za aktivnost učenika, što dovodi do razumijevanja i logičkog razmišljanja. Učenici će moći sudjelovati u raznim projektima kako bi nastava bila što interaktivnija', istaknula je.

  • +7
  • +4

Pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Stoga se u nastavu uvode tableti, kako objašnjava, koji će sadržavati sve potrebne materijale kao što su online udžbenici, pomoću kojih će učenici tražiti potrebne informacije i podatke te raditi interaktivne vježbe. I dalje će pisati u bilježnice, neće se sve odvijati samo putem tableta, već oni služe kao dodatna oprema koja će im pomoći da razvijaju vještine samostalnog učenja, ali i služenja tehnologijom.

Drugi čimbenik koji bi trebao doprinijeti takvom sustavu učenja je formativno ocjenjivanje tijekom cijelog obrazovanja. Više se neće samo gledati ocjena, odnosno vrednovanje naučenog, već se stavlja veći naglasak na metode vrednovanja za učenje i vrednovanja kao učenje.

'Tako će se pratiti razvoj učenika kako bi nastavnici, roditelji te sami učenici mogli dobiti kvalitetne povratne informacije koje će ih usmjeriti na ono u čemu su dobri ili na ono u čemu im je potrebna podrška', naglašava Kralj.

  • +4
  • +1

Međunarodni stručnjaci posjetili Školu za grafiku, dizajn i medijsku produkciju u Zagrebu

Izvor: Ostale fotografije / Autor: Bruno Kokot/ Škola za grafiku, dizajn i medijsku produkciju

Također, u školama koje sudjeluju u eksperimentalnom programu održavat će se roditeljski sastanci kako bi roditelji dobili informacije o aktualnim promjenama.

Edukacija nastavnika

Kako bi projekt uspio, nastavnici su morali proći određenu pripremu jer su ipak oni ti koji djeci prenose potrebno znanje. Stoga su organizirane edukacije nastavnika kako bi ih se pripremilo na ovaj novi način poučavanja i držanja nastave. Naime, jedna od velikih promjena je i ta što sada nastavnici imaju puno veću slobodu, pa su sami mogli odabrati udžbenike koji su bili u ponudi.

No najvažnije je to što nastavnici sami organiziraju nastavu te biraju koliko će se sati tjedno održavati određeni predmet jer više nema točnog plana po nastavnoj jedinici, što bi trebalo omogućiti više projekata i terenske nastave.

Edukacije su počele u siječnju i odvijat će se do kraja eksperimentalnog programa, odnosno do kraja ove školske godine. Do lipnja je održano oko 80 posto online edukacija u virtualnim učionicama. Nastavnici su dobili određene zadatke, sami su morali predložiti te izraditi ideje i koncepte, kao i proučiti sve dokumente vezane za obrazovnu reformu do sada i dati svoje prijedloge.

Školama i nastavnicima je na raspolaganju mreža podrške i infocentar, odnosno oko 170 hrvatskih i međunarodnih savjetnika i mentora. Osim edukacija, održavaju se savjetnički posjeti navedenih stručnjaka te se planiraju dodatne edukacije u školama i na županijskim vijećima, kao i regionalne edukacije. Također, nastavnici su dobili nove teme kao pripremu za početak škole, rekla je glavna operativka.

  • +17
  • +14

Blaženka Divjak na otvorenju infocentra kurikularne reforme 'Škola za život'

Izvor: Cropix / Autor: Ronald Gorsic / CROPIX

Kako bi se na kraju projekta moglo utvrditi je li on i uspio, kontinuirano će se pratiti provedba i evaluacija. Evaluaciju će pratiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s agencijama iz područja obrazovanja i međunarodnim stručnjacima angažiranim uz pomoć Europske komisije na projektu kurikularne reforme. Ovisno o prikupljenim informacijama i rezultatima, odlučit će se o dinamici nastavljanja programa.

Individualan rad

Naglasak je i na stavljanju učenika u središte odgojno-obrazovnog procesa, što podrazumijeva zadovoljavanje individualnih potreba, osiguravanje odgojno-obrazovne podrške, pravodobnost djelovanja i timski pristup, pogotovo kada su u pitanju učenici s poteškoćama i daroviti učenici.

Tako u sklopu reforme postoji Okvir za poticanje i prilagodbu iskustva učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama, u kojem se navodi kako im pružiti podršku te omogućiti stjecanje znanja na koje imaju jednaka prava kao i ostali učenici. Postoji i mogućnost organiziranja nastave kod kuće ili u bolnici. Ti modeli već postoje, ali se nastoje usavršiti.

Okvirom za poticanje iskustva učenja i vrednovanje postignuća darovite djece nastoji se pružiti učenicima koji pokazuju određene vještine i sposobnosti dodatna mogućnost za razvijanje i nadogradnju tih vještina. Također, prepoznati darovitu djecu, što nerijetko nije tako jednostavno.

  • +5
  • +2

Ministrica Divjak predstavila rezultate javnog poziva školama za projekt 'Škola za život'

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

Sastavljanje kurikuluma

'U sastavljanju kurikularnih dokumenata i predlaganju promjena sudjelovali su učitelji i nastavnici, članovi akademske zajednice, profesori metodike i znanstvenici s fakulteta i drugih znanstvenih institucija. Članovi stručnih skupina dolaze iz različitih dijelova cijele Hrvatske', naglasila je Kralj.

Formirana je i radna skupina od učitelja i nastavnika koji su u svom radu nastojali osuvremeniti svoju nastavu, primjenjivati nove metode i strategije, što su dokazali u svojim životopisima i motivacijskim pismima.

Prije stupanja na snagu kurikulum je prošao stručnu i javnu raspravu, u kojoj su stručnjaci i cjelokupna javnost mogli predlagati promjene. Također, svi dokumenti prolaze postupak recenzije, za što su zaduženi stručnjaci iz različitih država koje su preporučila veleposlanstava u Republici Hrvatskoj, ministarstva obrazovanja zemalja Europske unije te Europska komisija.

Tako je engleski jezik recenzirala British Council English Language Advisory Group, matematiku, fiziku, geografiju te tjelesnu i zdravstvenu kulturu stručnjaci iz Slovenije, prirodu i društvo te biologiju stručnjaci iz Estonije, a stručnjaci iz Finske komentirali su predmet tehničke i glazbene kulture. Recenzije za ostale predmete možete pogledati na stranici Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U program je uvršteno i sedam međupredmetnih tema, a to su Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje te Održivi razvoj, koje će se poučavati kroz postojeće predmete. Tijekom edukacija nastavnicima su pokazani primjeri kako uvrstiti ove teme u nastavu. Također, na stranici 'Škole za život' nalaze se metodički priručnici s primjerima.

Tako se primjerice na satu matematike može učiti o temi Održivi razvoj kroz rješavanje zadataka i analizu statističkih podataka vezanih uz ekologiju, štednju energije, gospodarenje otpadom, klimatske promjene, ekosustave, gospodarski razvoj, promet, energetiku i potrošnju.

Provedba projekta

Za eksperimentalnu fazu odabrani su 1. i 5. razredi osnovne škole te 1. razredi srednjih škola u svim nastavnim predmetima, jer u tim razredima predmeti kreću od početka, te 7. razredi osnovnih škola, u kojima se biologija, kemija i fizika počinju učiti.

  • +6
  • +3

Ministrica Divjak pozvala škole na prijavu za provođenje programa 'Škola za život'

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

Predmeti koji su uključeni u eksperimentalnu fazu su hrvatski jezik, matematika, engleski, njemački, francuski i talijanski jezik, priroda i društvo, glazbena kultura, likovna kultura, tjelesna i zdravstvena kultura, vjeronauk (katolički, pravoslavni ili islamski), etika, informatika, priroda, geografija, povijest, latinski jezik, grčki jezik, biologija, kemija i fizika.

U projektu sudjeluju sveukupno 74 škole, od kojih je 48 osnovnih i 26 srednjih, s područja cijele Hrvatske, koje su odabrane nakon javnog poziva u ožujku ove godine za odabir do 80 škola što će sudjelovati u ovom eksperimentalnom provođenju programa, a ukupan broj učenika je 8456. Prijavile su se 143 matične osnovne škole i 231 područna te 72 srednje škole.

Popis odabranih škola možete vidjeti ovdje.

Za opremanje eksperimentalnih škola osigurano je 13,5 milijuna kuna. Resursi su osigurani iz državnog proračuna, Europskog socijalnog fonda i programa potpore strukturnim reformama. Na raspolaganju je bio iznos od 101 do 250 tisuća kuna, ovisno o ukupnom broju učenika pojedine škole prijavljene u eksperimentalni program 'Škola za život'.

Školama su raspodijeljena sredstva temeljem sljedećih kriterija:

• Škole s više od 600 učenika (10 škola) - 250.000 kuna

• Škole s 400 - 599 učenika (20 škola) - 200.000 kuna

• Škole s 204 - 399 učenika (23 škole) - 180.000 kuna

• Škole sa 100 - 201 učenikom (15 škola) - 157.000 kuna

• Škole s manje od 100 učenika (5 škola) - 101.000 kuna

Također, Ministarstvo je školama poslalo katalog s više od tisuću artikala u kojem su mogle odabrati sve što žele ili im je potrebno unutar budžeta koji su dobile. Artikli su bili u vrijednosti od jedne do 100 tisuća kuna, a ponuda je bila raznolika, od magneta, ampermetra, bicikla, pribora za nastavu fizike do meteorološke postaje, glazbenih instrumenata i peći za keramiku.

Katalog je sastavljen prema prijedlozima škola, što im je omogućilo da odaberu ono što im je stvarno potrebno i tako podignu svoj standard. Odabir artikala trajao je do 26. lipnja, a oprema će biti isporučena školama po završetku procedure.

U eksperimentalnoj fazi za učenike je sve besplatno, pa tako neće morati plaćati tablete i online udžbenike, a dobit će i besplatan mobilni internet. Ministarstvo je potpisalo ugovor s trima teleoperatorima, pa će učenici i nastavnici moći odabrati između HT-a, Tele2 i Vipneta. Mobilni internet uključuje SIM karticu, besplatan pristup određenim mrežnim stranicama s obrazovnim sadržajima te 2G mjesečnog prometa.

Što se tiče nastavnih materijala i udžbenika, nakladnici su se mogli do 1. svibnja prijaviti na javni poziv, nakon čega je stručno povjerenstvo utvrdilo jesu li poslani prijedlozi u skladu sa svim navedenim pravilima. Zatim su nakladnici odobrene materijale poslali školama, čiji su nastavnici sami odabrali što će koristiti za održavanje nastave.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!