Marko Ševrović, profesor zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, navodi da vozače nauče gdje se statične kamere nalaze pa prestaju poštivati pravila kad prođu te dionice. Kao bolje rješenje, smatra uvođenje mjerenje brzine između dvije točke tako da se nadzire prosječna brzina vožnje
Dok je sigurnost na hrvatskim cestama i dalje ozbiljan problem, gostujući na HRT-u, Profesor Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Marko Ševrović upozorio je da su uzroci znatno složeniji od pojedinačnih vozačevih pogrešaka. Umjesto toga, posrijedi je obilje potencijalnih faktora
' Ovisno o brzini i energiji sudara, i naizgled mala pogreška može završiti velikom tragedijom', dao je Ševrović za primjer, prenosi hrt.hr.
Upozorio je da Hrvatska presporo provodi moderne mjere prometne sigurnosti, koja uključuje ulaganje u infrastrukturu, ali i edukaciju vozača svih dobnih skupina. Dok je istaknuo da policija dobro radi nadzor, nezadovoljan je radom suda kada je riječ o suđenju počiniteljima prometnih prekršaja.
'Trebamo nove pristupe edukaciji mladih, ali i starijih vozača. Danas vidimo da nam stariji vozači uzrokuju više nesreća nego mladi. (...) Posljednji podatak koji imam pokazuje da sudovi ublažavaju 57 posto minimalnih kazni koje policija predloži. To je apsolutno pogrešna poruka. Ako vozači znaju da će u više od polovice slučajeva dobiti blažu kaznu od one koju je predložila policija, upozorava, tada se gubi odvraćajući učinak sankcija. Moramo početi djelovati preventivno', rekao je prometni stručnjak naglašavajući da je kažnjavanje tek nakon što netko pogine ili teško strada zakašnjela reakcija.
Prošle godine poginulo 70 motociklista: ove bi moglo i više?
Upitan o kamerama, Ševrorić je rekao da imaju pozitivan učinak, ai prema istraživanju, ograničeno trajanje od jednog do tri rezultata. Nakon toga, vozači nauče gdje su fiksirane kamere i gube svoju svrhu. Kod novih portala na autocestama, kaže da im osnovna svrha nije nadzor brzine, ali da mogu postati važan dio budućeg sustava kontrole prometa. Međutim, Ševrović, kao i brojni stručnjaci, ističe da bi sekcijsko mjerenje brzine između dvije točke na prometnici bilo ključno rješenje.
'Ulaz, izlaz i prosječna brzina. Tada vozač mora poštovati ograničenje tijekom cijele dionice, a ne samo usporiti kod kamere, objasnio je.
Na kraju, istaknuo je da je veliki problem i porast motocikala i neiskusnih motociklista, a da je riječ o najugroženijim sudionicima prometa, pokazuje podatak da je prošle godine u Hrvatskoj poginulo 70 motociklista. Strahuje da bi ove godine taj broj mogao biti i veći.
'Pamet u glavu, kaciga na glavu i držite se brzine. Pad s motocikla pri brzini većoj od 50 kilometara na sat gotovo je nemoguće preživjeti', apelirao je Ševrović na sve koji u motornom prometu sudjeluju s dva umjesto četiri kotača.