Dokument, koji je uoči objave u četvrtak procurio i u koji je uvid imao Politico, predstavlja najambiciozniji plan militarizacije Europske unije do sada – i jasan je odraz geopolitičke stvarnosti nakon rata u Ukrajini i sve neizvjesnije američke predanosti europskoj sigurnosti.

Kako stoji u nacrtu plana, 'do 2030. Europa mora imati dovoljno snažnu obrambenu poziciju kako bi vjerodostojno odvraćala protivnike i odgovorila na svaku agresiju'. Dokument će prvo razmotriti ministri obrane država članica, a idućeg tjedna o njemu će raspravljati i šefovi država i vlada.

Bruxelles želi zajedničku kupnju oružja

Iako europske države ubrzano povećavaju vojne proračune, Komisija upozorava da se većina novca i dalje troši nacionalno i nekoordinirano, što dovodi do 'fragmentacije, inflacije troškova i nedostatka interoperabilnosti'.

Cilj je da do kraja 2027. najmanje 40 posto obrambene nabave bude kroz zajedničke ugovore, što je dvostruko više nego danas. Do 2028. najmanje 55 posto naoružanja trebalo bi dolaziti iz europske i ukrajinske industrije, a do 2030. taj udio bi trebao narasti na 60 posto.

Raketni štit, zid od dronova, streljivo i 'čelični dikobraz'

Plan detaljno nabraja devet ključnih sposobnosti koje EU mora popuniti: protuzračna i proturaketna obrana, vojna mobilnost, artiljerija, umjetna inteligencija i kibernetika, projektili i streljivo, dronovi i protudronovi, kopneno ratovanje te pomorska moć. Posebno se ističe i uloga Ukrajine, koja bi trebala postati 'čelični dikobraz', izrazito naoružana država sposobna odvratiti ruski napad.

Tri glavna infrastrukturna projekta trebala bi biti pokrenuta do kraja godine:

Eastern Flank Watch - integrirani sustav kopnene, zračne i antidronske obrane na istoku EU-a i European Drone Wall – 'zid dronova' za zaštitu istočnih granica, European Air Shield – višeslojni raketni štit te Defence Space Shield za zaštitu europskih satelita i svemirskih sustava.

Tko će to platiti?

Komisija procjenjuje da bi EU do 2030. mogao mobilizirati do 800 milijardi eura za obranu – kroz postojeće i nove mehanizme, od zajmova za naoružanje (SAFE program), Europskog fonda za obranu, do idućeg sedmogodišnjeg proračuna koji stupa na snagu 2027.

Istovremeno, Bruxelles naglašava da države ostaju 'suverene u obrani', no neke članice već pokazuju skepsu. Njemačka poručuje da EU može samo 'stvoriti uvjete' za nacionalni razvoj sposobnosti, dok Švedska upozorava da se rezultati moraju mjeriti 'konkretnim ishodima', a ne kvotama zajedničke nabave.

NATO ostaje ključan, ali Europa želi više samostalnosti

Kako bi umirila kritičare, Komisija u dokumentu ističe da će svi planovi biti usklađeni s NATO-om. Ipak, poruka je jasna: u svijetu u kojem se SAD okreće svojim interesima u Aziji i na Bliskom istoku, Europa više ne može ovisiti samo o Washingtonu.

'Autoritarne države sve više pokušavaju utjecati na naša društva i gospodarstva', stoji u nacrtu. 'Tradicionalni saveznici mijenjaju fokus prema drugim regijama svijeta... Europska obrambena pozicija mora biti spremna za bojišnice sutrašnjice.'