Sociolog religije Ivica Maštruko, bivši veleposlanik Hrvatske u Vatikanu koji se slaže s mišljenjem da se primjenom Vatikanskih ugovora na pojedinim razinama krše ustavni principi sekularne države, nije imao nikakva očekivanja u pogledu otvaranja pitanja revizije tih ugovora na sastanku predsjednika Josipovića i pape Franje.

'Pokretanje inicijative za izmjenu tih ugovora stvar je Vlade, a ne predsjednika države. Vlada se u tom smislu treba dugo pripremati i procijeniti sve moguće razloge za pokretanje inicijative za bilo kakve izmjene ugovora. Ta inicijativa treba sadržati prijedloge točaka i odredbi koje bi se mijenjale, a kada se ta inicijativa uputi, trebalo bi sačekati odgovor Svete Stolice prihvaća li uopće otvaranje razgovora o izmjeni ugovora. I tek tada, ako bi se dogodilo da Sveta Stolica to prihvati, otvaraju se razgovori o kojim točkama i kada će se razgovarati', objasnio je Maštruko.

Hrvatska Vlada može u svakom trenutku odlučiti pokrenuti takvu inicijativu, ali s obzirom da Svetoj Stolici to ne odgovara, takav potez zapravo bi bio izlišan i mogao bi rasplamsati i unutarnjopolitičke sukobe. Ako bi se, kaže Maštruko, Ustav promijenio na način da bi doveo u pitanje daljnju provedbu ugovora, Hrvatska bi bila prisiljena jednostrano raskinuti ugovore, čime bi se doveo u pitanje međunarodni kredibilitet države.

Maštruko ujedno upozorava na kršenja principa sekularizma.

'Neprihvatljivo je da u sekularnoj državi rektor javnog sveučilišta potpisuje poziv za misu za akademsku godinu. To je kršenje principa sekularne države, a takvih pojedinaca uvijek ćete naći. To je pitanje građanskog odgoja i civilizacijskog dosega države čije su političke stranke naučile podilaziti Crkvi jer uz pomoć nje osiguravaju određen broj glasača na izborima', dijagnosticira Maštruko.

U postojećim okolnostima, kada predsjednik Josipović mrtav-hladan ustanovi da papi Franji nije spominjao Vatikanske ugovore jer 'nema potrebe razgovarati o nečemu što dobro funkcionira', teško će ići i sve šira inicijativa za uvođenje tzv. crkvenog poreza, koji bi plaćali samo vjernici, ne bi li se crkvenjaci konačno skinuli s grbače svih poreznih obveznika.

'Može se međutim oporezovati crkvena imovina koja ne služi temeljnoj religijskoj funkciji', ističe Maštruko.