Povelju je u ime hrvatskih franjevaca primio fra Siniša Srebrenović.

Predsjednica je stigla u državni posjet Izraelu tijekom kojeg će se sastati s najvišim izraelskim dužnosnicima, predsjednikom Reuvenom Rivlinom i premijerom Benjaminom Netanyahuom, a uoči gustog rasporeda u ponedjeljak danas je u Starom gradu Jeruzalemu obišla Baziliku Groba Isusova i Kalvariju te posjetila Franjevački samostan.

Dočekali su je fra Siniša Srebrenović, fra Francesco Patton, kustos Svete Zemlje, i fra Marcelo Cichineli, gvardijan Franjevačkog samostana.

"Veliko mi je zadovoljstvo susresti se večeras s vama, nakon posjeta bazilici Svetoga groba, kojeg je prema navodima posljednji put otvorio upravo jedan Hrvat, fra Bonifacije Drakolica. Kao hrvatska predsjednica posebno sam ponosna na sve hrvatske franjevce koji su kroz sedam stoljeća zajedno sa svojom braćom iz cijele Europe čuvali Kristov grob i brinuli se o kršćanima u Svetoj zemlji, ali i neizmjerno pridonijeli očuvanju hrvatskog identiteta, jezika i kulture ", kazala je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

"Stoga s posebnom zahvalnošću u ime Republike Hrvatske dodjeljujem večeras povelju hrvatskim franjevcima u Svetoj zemlji za izniman doprinos u stoljetnom očuvanju i njegovanju duhovne tradicije kršćanstva te brige za hrvatske hodočasnike i promicanje hrvatskog identiteta, koju će, u ime svojih stoljetnih prethodnika i današnje braće primiti fra Siniša Srebrenović, definitor Kustodije Svete Zemlje, rekla je predsjednica.

Podsjetila je da je među prvima, krajem 14. stoljeća ovdje je boravio sveti Nikola Tavelić koji je podnio mučeničku smrt, a kojemu je 1937. blaženi Alojzije Stepinac njemu u čast posvetio oltar u Jeruzalemu.

"Sveta Zemlja je, moglo bi se reći, u samom temelju franjevačkog poslanja, jer čuvati mjesta koja imaju energiju našeg otkupljenja, mjestima koja je Isus Krist posvetio svojim zemaljskim životom, zasigurno je velika milost, čast i odgovornost", rekla je Grabar-Kitarović, dodavši da je dug je popis hrvatskih franjevaca koji su ostvarili svoju duhovnu i humanitarnu misiju u Svetoj zemlji.

Mnogi su se, nastavila je, istaknuli svetačkim životom i mučeništvom, pomažući bolesne i potrebite.

"Mnogi su radili kao znanstvenici i spisatelji povijesnih i religijskih publikacija, a spomenuti Dubrovčanin fra Drakolica obnovio je baziliku Kristova groba", dodala je predsjednica ne zaboravivši spomenuti i dva brata, hrvatska trgovca iz Bosne koji su otkupili Getsemanski vrt i dali ga na upravu Franjevcima.

Istaknula je da je franjevačka misija evangelizacija, zajedništvo života u bratstvu, život malenosti, siromaštva i solidarnosti. To su vrijednosti koje kroz stoljeća pronose i hrvatski franjevci iz svih provincija Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

"Stoljećima skrbe za svoj narod, a posebno su se dokazali svojim domoljubljem i milosrđem u najtežim razdobljima povijesti našega naroda", dodala je.

Franjevci su, naglasila je, "neizmjerno pridonijeli u očuvanju hrvatskog identiteta, jezika i kulture".

Podsjetila je na desetke milijuna hodočasnika iz cijeloga svijeta koji su se kroz prošla stoljeća ovdje dolazili pomoliti i pronaći snagu utjehe i duhovne obnove.

"Upravo su njima franjevci bili uvijek pri ruci, kako u duhovnoj skrbi, tako i u socijalnoj pomoći", zaključila je u svom obraćanju.

Fra Srebrenović je zahvalio predsjednici države što ih je posjetila i ukazala povjerenje u rad njihove misije: rad za kršćane koji su ovdje i hodočasnike koji dolaze u Svetu Zemlju.

"Kustodija Svete Zemlje, i od Nikole Tavelića i Bonifacija iz Dubrovnika i drugih franjevaca koji su ostavili svoje život, svoj rad u Svetoj zemlji, ima svoje veze i možemo reći da smo ovdje ostavili i svoje korijene ovdje, 800 godina je duga naša prisutnost ovdje", rekao je fra Srebrenović.

Osim fra Srebrenovića, predsjednicu su u obilasku Bazilike Groba Isusova pratili i svećenici Armenske crkve, jedne od kršćanskih crkava koje upravljaju Bazilikom.

Bazilika Svetog Groba, poznata i kao Crkva Uskrsnuća, centralna točka svakoga kršćanskog hodočašća u Jeruzalem, podignuta je nad trima bliskim točkama: nad mjestom gdje je, po kršćanskoj tradiciji, Isus Nazarećanin raspet na križ i izdahnuo u Veliki Petak, nad kamenom pločom gdje je isti dan pomazan, i nad obližnjim grobom u koji je položen i odakle je, kako vjeruju kršćani, uskrsnuo treći dan, dakle u nedjelju 9. travnja 30. godine, na drugi dan Pashe.

Vlasništvo nad Bazilikom Svetog Groba kao cjelinom formalno je zajedničko: pravoslavno, katoličko i armensko. Za neke je njezine dijelove točno određeno kome pripadaju. Tako je sama kapela s Isusovim grobom zajednička, kao i Anástasis oko nje, dok pojedine zajednice imaju svoje katove galerije. Osim Katoličke crkve i pravoslavne Jeruzalemske patrijaršije, te Armenske apostolske crkve, manje udjele su stekle i zadržavaju Koptska crkva te Sirska crkva koja se još jedina služi aramejskim, Isusovim materinjim jezikom.