Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna u utorak je na društvenim mrežama poručio da su takvi napadi 'apsolutno neprihvatljivi' te da će ruski otpravnik poslova u estonskoj prijestolnici Tallinnu biti pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova, prenosi The Guardian.

Čin sabotaže

Estonska služba nacionalne sigurnosti priopćila je da je 15. kolovoza izbio požar u zgradi u Tallinnu koju koristi tvrtka Milrem Robotics, proizvođač bespilotnih kopnenih vozila koja se koriste u Ukrajini. Dvojica osumnjičenih Latvijaca uhićena su u Latviji 17. kolovoza, a treći dan poslije. Sva trojica izručena su Estoniji, priopćila je služba.

Tsahkna je rekao da je istraga koja je uslijedila omogućila vlastima da 'sa sigurnošću zaključe' da je napad bio 'čin sabotaže koji su naredile specijalne službe Ruske Federacije'.

Dodao je da je riječ o dijelu 'šire kampanje diljem Europe čiji je cilj zastrašiti nas i oslabiti našu potporu Ukrajini'.

Estonski premijer Kristen Michal rekao je da će odgovor njegove zemlje na rusku kampanju 'biti upravo suprotan: snažnija sigurnost kod kuće, veća potpora Ukrajini i jači pritisak na Rusiju. Nećemo dopustiti da nas zastraše.'

Estonija je od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. više puta optužila Rusiju za hibridne provokacije te je, zajedno s drugim baltičkim državama Latvijom i Litvom, znatno povećala izdvajanja za obranu.

Neutemeljene optužbe

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su estonske optužbe 'neutemeljene, nepromišljene, da apsolutno ne odražavaju stvarnost i da ne sadrže nikakve dokaze'.

Kazao je da Rusija 'takve izjave ne može shvatiti ozbiljno, niti ćemo ih shvatiti ozbiljno'.

Zapadni saveznici obećali su nastavak potpore Estoniji i Ukrajini. Govoreći u Bruxellesu, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da Rusija 'nastavlja svoju nepromišljenu kampanju neprijateljskih aktivnosti protiv saveznica NATO-a', dodajući da 'ne uspijeva na bojištu u Ukrajini, kao što ne uspijeva ni potkopati naše jedinstvo i potporu Ukrajini'.

Govoreći uz Rutteа, litavski premijer Mindaugas Sinkevičius rekao je da ruske aktivnosti postaju 'sve neprijateljskije i sve manje suzdržane'.

'Vidimo hibridne napade – u Litvi, Poljskoj, Njemačkoj i drugdje. Više nije riječ o blizini Rusije, nego o ruskim postupcima', rekao je.

Litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys rekao je da su ruski otisci prstiju 'posvuda' po napadu u Tallinnu, dok je latvijski predsjednik Edgars Rinkēvičs poručio da će dodatna potpora Ukrajini 'biti potrebna i mora biti osigurana'.

Europska unija poručila je da stoji uz Estoniju, opisavši podmetanje požara kao 'nepromišljeno', te istaknula da je to neće odvratiti od potpore Ukrajini.

'Moskva pokušava zastrašiti Europu kako bi smanjila potporu Ukrajini. To se neće dogoditi', rekao je glasnogovornik Europske komisije.

Opasna eskalacija

Francuski predsjednik Emmanuel Macron nazvao je podmetanje požara 'opasnom eskalacijom'.

'Moskva mora znati da neće nadvladati naše jedinstvo niti našu odlučnost da nastavimo podržavati Ukrajinu', poručio je Macron na društvenim mrežama.

Švedski vršitelj dužnosti premijera Ulf Kristersson nazvao je službeno estonsko pripisivanje odgovornosti za napad Rusiji 'iznimno ozbiljnim', dok je britanska veleposlanica u Estoniji Jo Lomas rekla da Ujedinjeno Kraljevstvo 'stoji uz Estoniju u suprotstavljanju tim neprihvatljivim napadima'.

'Oni neće oslabiti našu odlučnost niti našu potporu Ukrajini', rekla je.

Diljem Europe zabilježeno je oko 200 incidenata za koje se sumnja da su povezani s ruskim sabotažama i drugim neprijateljskim aktivnostima od početka ruske invazije na Ukrajinu. Među njima su planovi za podmetanje požara u skladištima, upadi dronova, krađe obrambene tehnologije i kibernetički napadi na ključnu europsku infrastrukturu.