Veleposlanici Libanona i Izraela trebali bi se pridružiti pregovorima u Washingtonu pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država, pri čemu libanonske vlasti žele osigurati primirje, dok je cilj Izraela razoružanje oružane skupine Hezbollah.

Razgovori, koje SAD opisuje kao ‘otvorene, izravne i na visokoj razini’, prvi su takav bilateralni angažman dviju zemalja od 1993. godine. Ipak, izgledi za napredak su ograničeni jer je Hezbolah pozvao libanonsku vladu da se povuče iz pregovora, nazvavši ih ‘uzaludnima’, podsjeća Al Jazeera.

Vođa Hezbolaha Naim Kasem izjavio je u ponedjeljak da su razgovori pokušaj pritiska na skupinu da položi oružje. Organizacija, koju podržava Iran, napala je Izrael kao odgovor na američko-izraelsko ubojstvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija.

Izrael je pojačao napade na Libanon, pri čemu je poginulo najmanje 2.080 ljudi. Istodobno odbija primirje u Libanonu kao dio sporazuma o primirju između SAD-a i Irana.

Kada i gdje se održavaju pregovori?

Pregovori su zakazani za utorak u sjedištu američkog State Departmenta u Washingtonu. Početak je predviđen u 11 sati po istočnoameričkom vremenu (17:00 po hrvatskom vremenu).

Tko sudjeluje i kakva je uloga SAD-a?

Glavni sudionici su:

– Nada Hamadeh, veleposlanica Libanona u SAD-u

– Yechiel Leiter, izraelski veleposlanik u SAD-u

– Marco Rubio, američki državni tajnik

– Michel Issa, američki veleposlanik u Libanonu (posrednik)

– Michael Needham, savjetnik u State Departmentu (posrednik)

SAD posreduje u razgovorima i ističe da je sastanak odgovor na, kako navode, ‘neodgovorne poteze Hezbolaha’. Jedan američki dužnosnik naglasio je da je ‘Izrael u ratu s Hezbolahom, a ne s Libanonom’, te da nema razloga da dvije države ne razgovaraju.

Zašto se pregovori održavaju sada?

Diplomatska inicijativa dolazi nakon eskalacije nasilja. Izrael se optužuje za napade na civilna područja u Libanonu, dok Hezbolah uzvraća raketiranjem i borbama na jugu zemlje. U izraelskim operacijama poginulo je najmanje 2.089 ljudi, uključujući 165 djece i 87 zdravstvenih radnika, a više od 1,2 milijuna ljudi je raseljeno. Sve je eskaliralo nakon krvničkog napada na Bejrut, u kojem su gađana područja koja inače nisu bila izraelska meta. Prema libanonskim informacijama taj dan je u izraelskim napadima poginulo gotovo 300 ljudi.

Libanon navodi da je cilj pregovora zaustavljanje izraelskih napada. Izrael, međutim, odbija razgovarati o primirju i zahtijeva razoružanje Hezbollaha.

Iako je prošlotjedno primirje između SAD-a i Irana uključivalo i Libanon, izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbio ga je poštovati te najavio izravne pregovore s Libanonom. Taj stav podržali su američki predsjednik Donald Trump i potpredsjednik J.D. Vance, dok su neki europski čelnici tražili uključivanje Libanona u sporazum.

Analitičar Ameen Kammourieh ocijenio je da je Libanon korišten kao ‘pregovarački adut’ u razgovorima SAD-a i Irana te da su SAD pokrenule ove pregovore kako bi taj utjecaj smanjile.

O čemu će se razgovarati?

Glavne teme su primirje, razoružanje Hezbolaha i mogućnost šireg mirovnog sporazuma. Međutim, strane imaju različite početne pozicije.

Što želi Izrael?

Prema medijima, izraelsko izaslanstvo dolazi s uputom da ne pristane na primirje. Netanyahu je jasno poručio da Izrael želi ‘razgradnju Hezbolaha i trajni mirovni sporazum’.

Prema nekim prijedlozima, Izrael bi mogao tražiti podjelu juga Libanona u tri sigurnosne zone, uz dugotrajnu vojnu prisutnost i postupno preuzimanje kontrole od strane libanonske vojske. Spominje se i mogućnost ponovnog uspostavljanja tampon-zone na jugu Libanona.

Stajalište Libanona

Libanon pregovore vidi kao početni korak prema prekidu sukoba. Ministar kulture Ghassan Salame istaknuo je da država pokušava ponovno uspostaviti kontrolu i razdvojiti unutarnja pitanja od regionalnih sukoba.

Naglasio je da razoružanje Hezbolaha ‘zahtijeva vrijeme’ i ne može se provesti brzo.

Hezbolah, s druge strane, inzistira da se izraelske snage prvo povuku iz južnog Libanona, kako je predviđeno sporazumom iz 2024., koji Izrael nije u potpunosti proveo.

Zašto Hezbolah odbacuje pregovore?

Hezbolah pregovore smatra neprihvatljivima iz više razloga:

• pregovaranje dok traju napadi vidi kao prisilu
• tvrdi da nema nacionalnog konsenzusa u Libanonu
• smatra da je pitanje oružja unutarnje pitanje države – optužuje vladu za izdaju

Skupina je poručila da neće poštovati eventualne dogovore iz Washingtona.

Može li doći do primirja?

Izgledi za brzo primirje su mali. Dok Libanon traži prekid sukoba, Izrael inzistira na razoružanju Hezbolaha i sumnja u sposobnost Bejruta da to provede.

Situacija na terenu dodatno otežava pregovore. Izraelska vojska okružila je grad Bint Jbeil, važnu uporišnu točku Hezbolaha. Vojni analitičari navode da će ishod borbi na terenu izravno utjecati na pregovaračku poziciju obje strane.

Hezbollah poručuje da neće odustati. ‘Nećemo stati, odustati niti se predati. Neka bojno polje govori’, rekao je Kasem.