Predsjednik SAD-a Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping u četvrtak će se susresti na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC) u Južnoj Koreji. Očekivanja nisu velika, ali ulozi jesu: trgovinski rat, kontrola nad rijetkim mineralima, prodaja TikToka, pa i pitanje američkih carina.

Za razliku od Washingtona, koji je još prošlog tjedna najavio susret dvojice čelnika, Peking se do zadnjeg trenutka o njemu nije službeno oglasio. Kinesko vodstvo, poznato po pažljivo odmjerenoj diplomaciji, zadržalo je mogućnost povlačenja u slučaju da Trump tijekom svoje azijske turneje kaže nešto što bi moglo naljutiti Xija.

Američki predsjednik započeo ju je u Maleziji, gdje je sudjelovao na samitu Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN), a zatim u Tokiju potvrdio savez s Japanom i dogovorio suradnju u opskrbi kritičnim sirovinama. Kritika Kine pritom nije bilo, što je mnoge promatrače navelo na zaključak da Trump želi ostaviti prostor za dogovor.

Analitičari američkog think tanka CSIS upozoravaju da se odnosi dviju sila trenutno nalaze u 'krhkom primirju'. Nakon višemjesečnih carinskih okršaja, koji su uključivali međusobne namete i do 145 posto, dvije zemlje privremeno su obustavile daljnje povećanje carina i započele nove pregovore. No Trump je nedavno opet zaprijetio da bi od studenog one mogle dosegnuti i 157 posto ako dogovor izostane.

Uoči sastanka obje strane spuštaju očekivanja. Njemački Handelsblatt izdvojio je nekoliko scenarija koji se naziru.

Scenarij 1.: Status quo plus – simbolika umjesto sadržaja

Najvjerojatniji ishod susreta mogao bi biti ograničen skup simboličnih gesta i manjih međusobnih ustupaka. Trump i Xi mogli bi se pred kamerama rukovati, razmijeniti pohvale i najaviti male, ali mjerljive korake naprijed.

Kina bi mogla obećati ponovno pokretanje izvoza rijetkih zemnih metala i privremeno odustati od daljnjih restrikcija dok bi Trump mogao produžiti 'pauzu' u uvođenju novih carina na kineske proizvode. Američki ministar financija Scott Bessent već je naznačio da je moguć takav kompromis.

Usto bi Peking mogao najaviti kupovinu američkih proizvoda od soje, što je simbolično važan ustupak za Trumpovu bazu na američkom Srednjem zapadu. Dio dogovora mogao bi uključivati i napredak u prodaji TikToka američkim investitorima, čime bi američki predsjednik dobio politički bod kod kuće, bez suštinske promjene odnosa.

Ovaj scenarij ne bi donio trajna rješenja, ali bi privremeno spustio napetosti i omogućio Trumpu da predstavi uspjeh na domaćem terenu.

Scenarij 2.: Djelomičan, ali trajniji uspjeh

U umjereno optimističnoj varijanti dvojica lidera mogla bi se usuglasiti oko nekoliko temeljnih pitanja koja bi imala srednjoročni učinak.

To bi uključivalo kinesko obećanje o strožem nadzoru nad trgovinom kemikalijama korištenima u proizvodnji fentanila, dugoročne ugovore o kupnji američke soje te djelomično popuštanje američkih ograničenja na izvoz tehnologije za kinesku industriju poluvodiča. Peking bi zauzvrat mogao ukinuti ograničenja na izvoz rijetkih metala, što bi stabiliziralo globalna tržišta i olakšalo položaj europskim industrijama suočenima s nestašicom.

Ipak, američka strana ostaje skeptična – Washington smatra da se poluvodiči i s njima povezana tehnologija ne mogu tretirati kao obična roba, nego kao pitanje nacionalne sigurnosti.

Uspjeh ovog tipa donio bi predah, ali ne i prekretnicu. Tržišta bi se privremeno smirila, no dublji problemi ostali bi neriješeni.

Scenarij 3.: Veliki dogovor - politički spektakl s ograničenim učinkom

U ovom, za Trumpa najprivlačnijem scenariju, postigao bi se sveobuhvatan, medijski eksponiran dogovor o trgovini, tehnologiji i sigurnosnim pitanjima.

Trump bi mogao objaviti da se carine trajno smanjuju, ograničenja na tehnološki izvoz ublažavaju, a spor oko rijetkih metala i TikToka konačno rješava. Za Xija bi to bio dokaz da je strategija čvrstog stava dala rezultate te da je Peking pregovarao s pozicije snage.

No stručnjaci upozoravaju da bi takav 'veliki dogovor' zapravo više koristio Kini nego SAD-u. 'Trump bi ga mogao prodati kao pobjedu, ali bi Peking dugoročno profitirao jer bi zadržao kontrolu nad strateškim sektorima', upozorava američki analitičar Thomas Christensen. Zato se ovaj scenarij smatra mogućim, ali vrlo malo vjerojatnim.

Scenarij 4.: Nema dogovora – povratak napetostima

Jednako realna mogućnost je potpuni zastoj. U tom slučaju carine, izvozne kontrole i političke napetosti ostaju na snazi, a sastanak završava bez konkretnih rezultata.

Takav ishod mogao bi pogoršati ton u bilateralnim odnosima, osobito ako SAD objavi dokaze o kineskim isporukama dual-use tehnologija Rusiji, što bi Xi protumačio kao političku provokaciju.

Odnosi bi se mogli zakomplicirati i zbog sporova u Južnom kineskom moru, gdje kineska mornarica redovito ometa filipinske brodove, te zbog pitanja Tajvana, oko kojeg Peking ne pokazuje ni najmanju spremnost na kompromis.

Scenarij 5.: Geopolitički sukob – trgovina pada u drugi plan

Najcrnji scenarij bio bi onaj u kojem trgovinska pitanja padaju u drugi plan, a u prvi isplivavaju geopolitički sukobi.

Dok SAD jača obrambenu suradnju s Tajvanom i pomaže razvoj tamošnje industrije dronova, Kina povećava vojne vježbe i prijeti invazijom. Istodobno se Peking nastavlja približavati Rusiji i Sjevernoj Koreji, unatoč neslaganjima s Pjongjangom. Xi je nedavno ugostio Kim Jong-una i ruskog predsjednika Vladimira Putina na istom događaju u Pekingu, čime je poslao jasan signal o 'novoj osovini' autoritarnih država.

U tom scenariju bilo kakav razgovor o carinama ili rijetkim metalima postaje irelevantan. Umjesto približavanja, SAD i Kina sve se više pozicioniraju kao suparnici u globalnom nadmetanju za utjecaj i moć.