Plenković je na početku sjednice podsjetio na još jednu telefonsku sjednicu Vlade na kojoj je donijeta odluka o cijenama goriva. 'Nadamo se postupno normaliziranju tržišta opskrbe nafte, plina', poručio je Plenković.

'Vrlo je važnu vijest objavio HZMO i HZZ. Imamo 1,8 osiguranika, što znači da toliko ljudi radi. To je rekord, nikada takvu brojku nismo imali', poručio je premijer.

Plenković je čestitao nogometnoj reprezentaciji na pobjedi protiv Gane. Kazao je da će na utakmicu s Portugalom ići ministar Oleg Butković.

Najavio je da će Vlada donijeti odluku o slanju pomoći Venezueli nakon strašnog potresa, te da će za to izdvojiti milijun eura.

Spor s Pantovčakom

Nije mogao izbjeći i spor s predsjednikom oko mimohoda u Francuskoj. 'Pozvani su i predstavnici na političkoj razini, predsjednik Macron me pozvao. Pozvani su predstavnici svih snaga članica EU. Radi se o 20-tak vojnika. Dobili smo potvrdu da su sve članice EU potvrdile da će poslati svoje vojnike. Radi se o simboličnom broju', rekao je Plenković.

Podsjetio je da su hrvatski vojnici sudjelovali i 2013. na tom mimohodu i da je tadašnji ministar obrane Ante Kotromanović donio taku odluku.

'Nije riječ o nikakvoj obuci ni misiji nego o protokolarnim aktivnostima za što je zadužen ministar obrane. Načelnik Generalnog stožera OSRH treba je samo provesti. Riječ je o odluci koja ne zahtjeva odluku ni suglasnost predsjednika države. Očekujem od načelnika da poštuje zakon. Ovdje nema nikakvih ingerencija predsjednika RH. Ako iz nekih nepoznatih razloga ili paralelih zapovijedi, načelnik to ne napravi, on više ne bi imao povjerenje mene i Vlade', ponovio je Plenković.

Podsjetimo, nove iskre između Pantovčaka i Banskih dvora zapalile su se zbog tradicionalnog vojnog mimohoda povodom Dana pada Bastilje, na koju je Francuska pozvala sve članice Koalicije voljnih, a među njima i Hrvatsku.

Nakon što je iz Vlade potvrđeno da će u Pariz ići premijer i 20-tak pripadnika Počasno-zaštitne bojne, javio se i predsjednik Zoran Milanović, poručivši da kao vrhovni zapovjednik ne dopušta da vojska ide na mimohod.

'Ne znam koga Plenković misli poslati u Pariz, možda mažoretkinje. Vojska neće ići. Objasnit ću zašto. Mi smo prošle godine imali vojni mimohod na koji smo pozvali NATO-a saveznike. Francuzi su se oglušili. Mi smo njima ostavili milijardu dolara, imamo komercijalni odnos, i onda očekuješ da jednom u deset godina dođeš na mimohod. Oni nisu došli, bez objašnjenja. Da bi zatim otišli u Beograd', rekao je Milanović jučer.

Odmah mu je stigao i odgovor Plenkovića, koji je poručio da protokolarno-ceremonijalni odlasci Hrvatske vojske nisu u nadležnosti predsjednika, nego ministra obrane. 'Ovakva izolacionstička politika koju vodi i cijelo vrijeme pjeva ruske pjesmice, je jedna velika nacionalna sramota. Inzistirat ćemo na poštovanju zakona', poručio je Plenković.

Također je dodao ako načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomir Kundid ne postupi prema onome što od njega traži ministar obrane, da očekuje njegovu ostavku.

Odluke na sjednici Vlade

Vlada će na današnjoj sjednici donijeti odluku o proračunskom okviru za razdoblje od 2027. do 2029. godine te raspravljati o nizu zakonskih i međunarodnih pitanja, uključujući izmjene Zakona o osobama nestalima u Domovinskom ratu, prava branitelja i upućivanje humanitarne pomoći Venezueli.

Jedna od važnijih točaka dnevnog reda odnosi se na izmjene Zakona o osobama nestalima u Domovinskom ratu. Predloženim izmjenama omogućit će se pokretanje ostavinskog postupka iza nestale osobe i prije nego što ona bude službeno proglašena umrlom, čime bi se olakšalo rješavanje imovinsko-pravnih pitanja članova obitelji.

Vlada će također utvrditi osnovice za određivanje prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata za 2027. godinu.

Na sjednici će biti donesena i odluka o slanju humanitarne pomoći stanovništvu područja Venezuele pogođenih razornim potresom.

Osim toga, Vlada će pokrenuti postupak za sklapanje Konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju kibernetičkog kriminala, kojom se želi ojačati međunarodna suradnja u borbi protiv sve učestalijih cyber prijetnji.