Super El Niño trenutno jača u Tihom oceanu, a posljedica su toplinski valovi diljem sjeverne hemisfere. No, znanstvenici prate još jednu pojavu koja bi mogla drastično utjecati na vrijeme diljem svijeta.

Riječ je o pozitivnoj fazi dipola Indijskog oceana (IOD). Riječ je o pojavi u kojoj je zapadni dio Indijskog oceana topliji od prosjeka, dok je istočni dio hladniji. Ta bi pojava, prema prognozama Severe Weather Europea, mogla potrajati tijekom jeseni i početka zime.

U kombinaciji sa Super El Niñom mogla bi utjecati na kretanje mlaznih struja, a time i na temperature i količinu oborina u Europi i Sjevernoj Americi.

Snažniji utjecaj na vrijeme

Kad se ove dvije pojave razvijaju u isto vrijeme, njihov zajednički utjecaj na atmosferske prilike može biti znatno jačii nego kad se pojavljuju zasebno. Najnovija mjerenja pokazuju da je pozitivna faza IOD-a već započela. S druge strane, Super El Niño još nije dosegao vrhunac. Ako ovako nastavi u sljedećih nekoliko mjeseci mogao bi postati jedna od najsnažnijih takvih pojava ikad zabilježenih.

Naime, istraživanja pokazuju da se u gornjih 500 metara Tihog oceana nalazi golema masa tople vode, čija je temperatura na pojedinim mjestima osam stupnjeva toplija od prosjeka. Kad ta voda izbije na površinu, El Niño dodatno jača. Američki meteorološki modeli pokazuju da bit temperatura oceana mogla biti dva stupnja viša od prosjeka, što je granica za Super El Niño, a na nekim područjima mogla bi prijeći i tri stupnja. Slične prognoze daje i europski meteorološki centar ECMWF.

Znanstvenici objašnjavaju da obje pojave zajedno mijenjaju kretanje zračnih struja koje usmjeravaju oluje i hladne fronte tijekom zime. Tijekom studenoga očekuje se snažno uzdizanje toplog zraka iznad Tihog oceana i zapadnog dijela Indijskog oceana, dok će se iznad drugih područja zrak spuštati.

Toplija zima

Tako bi se moglo dogoditi da bi u prosincu Kanada, sjeverni dio SAD-a i veći dio Europe imaju zimu topliju od prosjeka, dok bi jug i jugoistok SAD-a bili hladniji zbog prodora hladnog zraka i češćih oluja. Dugoročne prognoze za veljaču pokazuju da bi se taj obrazac mogao pojačati.

No, što prognoze govore za Europu? Najnovije dugoročne prognoze ECMWF-a kazuju da bi se tijekom zime nad sjeverozapadom Starog kontinenta mogao zadržavati zrak niskog tlaka, dok bi na jugu prevladavao zrak višeg tlaka, što pogoduje jačanju vjetrova s Atlantika koji donose topliji i vlažniji zrak.

Zbog toga se predviđa da bi veći dio Europe mogao imati topliju zimu od prosjeka. Naravno, povremeni prodori hladnijeg zraka su mogući, naročito u Britaniji i Irskoj. Jači dotok vlažnog zraka s Atlantika mogao bi donijeti više kiše u zapadnim i sjevernim dijelovima Europe.

Najviše izgleda za obilniji snijeg imaju sjever i sjeveroistok kontinenta te planinska područja središnje Europe, dok će u ostalim dijelovima mogućnost snježnih epizoda uglavnom ovisiti o pojedinačnim prodorima hladnog zraka, piše SWE.