Danci i Šveđani plaćaju najveći porez u Europi: udio poreznih prihoda u danskom BDP-u iznosi čak 47,7 posto, a u švedskom 44,5 posto. Te dvije zemlje imaju i najveće stope poreza na dohodak, koji u Švedskoj iznosi 56,5 posto, a u Danskoj 55,6 posto, piše EUobserver
Istovremeno, državljani Litve, Bugarske i Letonije imaju najmanja porezna davanja, koja se kreću od 26 do 28 posto.
Porezne stope gotovo svugdje su u porastu, a osobito u članicama EU-a koje primaju financijsku pomoć (Grčka, Irska, Portugal i Cipar), čije vlade muku muče nastojeći uravnotežiti proračun u uvjetima stagnirajućeg BDP-a i ekonomske krize. Najviše 'skače' PDV: od 2008. taj porez povećalo je čak 17 članica EU-a, što je rezultiralo poskupljenjem hrane i režija.
Nakon godina uzleta, porezni prihodi naglo su pali u razdoblju 2008-2009. kada je tada još prijeteći kolaps financijskog sektora doveo do pada prihoda od poreza na dobit. Posljedična recesija i visoka nezaposlenost dodatno su umanjili prihode od poreza na dobit te stvorili pritisak u sektoru socijalne skrbi.
Još uvijek postoji izraziti jaz u poreznim prihodima među članicama EU-a. U 12 zemalja koje su se bloku priključile od 2004. udio poreznih prihoda čini oko 30 posto BDP-a, što je oko 10 posto niže od 'starih' članica.
Podaci Eurostata pokazuju da porez na dohodak još uvijek predstavlja najveći pojedinačni izvor prihoda, ali i da se taj teret postupno premješta prema porezu na dobit.
Iako su ovlasti Europske unije u pogledu nacionalnih poreznih politika veoma ograničene, čelnici EU-a žele da se teret prebaci s poreza na dohodak na porezne namete na imovinu i nekretnine, kao i na potrošnju - potonji, naime, više potiču gospodarski rast.
U istraživanju objavljenom u studenom 2012. u sklopu svog godišnjeg istraživanja o gospodarskom rastu, Europska komisija pozvala je vlade na promjenu poreznih politika kako bi pružile 'više poticaja radnicima da rade i poslodavcima da zapošljavaju', uz napomenu da bi se trebao smanjiti 'teret na najranjivije'.
Istovremeno, 'porezi poput poreza na potrošnju, redovnih poreza na nekretnine i poreza za zaštitu okoliša mogu se povećati' kako bi se kompenzirali niži prihodi od poreza na dohodak.
U posljednjih 20 godina, vrijednost europskih nekretnina i imovine povećala se daleko brže od osobnih primanja. Međutim, istraživanje nagovještava da povećanje PDV-a pogađa prvenstveno one s nižim plaćama.
