Danski parlament u četvrtak je jednoglasno ratificirao sigurnosni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o Grenlandu, čime je napravljen završni korak prema njegovu stupanju na snagu
Za sporazum je glasalo svih 109 prisutnih zastupnika danskog parlamenta, dok protiv nije bio nitko. Njime je potvrđen dogovor koji su Sjedinjene Američke Države, Danska i Grenland potpisali u rujnu, nakon višemjesečnih pregovora o budućnosti otoka.
Sporazum ne mora potvrditi američki Senat. Na snagu će stupiti nakon što dansko ministarstvo vanjskih poslova diplomatskom notom obavijesti Washington da su svi potrebni postupci dovršeni. Grenlandski parlament ratificirao ga je početkom studenoga, čime je također dao suglasnost za proširenje američke vojne uloge na otoku.
Trump dobiva prostor za 'Zlatnu kupolu'
Sporazum predviđa jačanje američke vojne prisutnosti na Grenlandu, uključujući mogućnost uspostave novih vojnih baza i postavljanja elemenata Trumpova proturaketnog obrambenog sustava 'Zlatna kupola' (Golden Dome). Riječ je o projektu kojim Washington želi unaprijediti obranu od raketnih prijetnji, uključujući potencijalne napade naprednim projektilima.
Unatoč širenju američke vojne uloge, sporazum izričito potvrđuje danski suverenitet nad Grenlandom i pravo njegovih stanovnika na samoodređenje. To znači da Sjedinjene Američke Države dobivaju dodatne sigurnosne mogućnosti, ali ne preuzimaju političku kontrolu nad otokom.
Grenland, na kojem živi oko 57.000 ljudi, autonomni je teritorij u sastavu Kraljevine Danske, a zbog položaja između Europe i Sjeverne Amerike ima iznimnu vojnu i stratešku važnost.
Trumpove prijetnje izazvale krizu unutar NATO-a
Dogovor dolazi nakon razdoblja izrazito napetih odnosa između Washingtona i Kopenhagena. Trump je početkom godine više puta ponovio da želi američku kontrolu nad Grenlandom, pri čemu isprva nije isključivao ni upotrebu vojne ili gospodarske sile. Takve su izjave izazvale ozbiljnu diplomatsku krizu jer je Danska članica NATO-a i jedan od tradicionalnih američkih saveznika.
Danske i grenlandske vlasti odbacivale su mogućnost američkog preuzimanja otoka, naglašavajući da Grenland nije na prodaju te da o njegovoj budućnosti mogu odlučivati isključivo njegovi stanovnici.
Nakon višemjesečnih pregovora, tri su strane u rujnu postigle kompromis. Washington je dobio mogućnost proširenja svoje sigurnosne uloge, dok su Kopenhagen i Nuuk osigurali potvrdu postojećeg suvereniteta i prava na samoodređenje.
Dogovor bi tako mogao ublažiti napetosti koje su početkom godine uzdrmale odnose između Sjedinjenih Američkih Država i njihovih europskih saveznika.
Stručnjak upozorava: Ovo možda nije kraj, nego početak
Iako danski političari pozdravljaju sporazum kao priliku za normalizaciju odnosa, dio stručnjaka smatra da bi se tek sada mogla otvoriti nova pitanja o stvarnom američkom utjecaju na Grenland.
'Međutim, mnogo toga upućuje na to da ovo nije kraj, nego početak', upozorio je Mikkel Vedby Rasmussen, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Kopenhagenu.
Prema njegovim riječima, sporazum bi Washingtonu mogao omogućiti snažniji utjecaj na sigurnosne odluke koje se odnose na Grenland, ali i na pitanja povezana s iskorištavanjem strateških prirodnih resursa.
'Sporazumom u rukama SAD će moći zahtijevati veći utjecaj na odluke koje imaju sigurnosnopolitičke posljedice, kao i na dio iskorištavanja strateških resursa', rekao je Rasmussen.
Drugi stručnjaci upozoravaju da novi dogovor možda neće bitno proširiti američka vojna prava jer Washington već desetljećima ima mogućnost djelovanja na Grenlandu na temelju postojećih obrambenih sporazuma.
Zašto je Grenland toliko važan Amerikancima?
Grenland zauzima strateški položaj na najkraćoj zračnoj ruti između Europe i Sjeverne Amerike, zbog čega je važan za rano otkrivanje raketnih prijetnji i nadzor arktičkog prostora. Na otoku se već nalazi američka svemirska baza Pituffik, nekada poznata kao Thule, jedna od najsjevernijih američkih vojnih instalacija.
Uz vojni položaj, Grenland raspolaže i značajnim nalazištima mineralnih sirovina, uključujući rijetke zemne elemente koji su važni za proizvodnju napredne tehnologije, vojne opreme i energetskih sustava.
Porast interesa za Arktik dodatno je povezan s klimatskim promjenama i postupnim otvaranjem novih pomorskih ruta, kao i sa sve izraženijim strateškim nadmetanjem SAD-a, Rusije i Kine.