ŽIVI POD ZEMLJOM I RIJETKO CVJETA

Pogledajte orhideju bez klorofila s Velebita

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 18.01.2012 08:10
  • Objavljeno 18.01.2012 u 07:49
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

U šumi prašumskog tipa Klepini dulibi na Sjevernom Velebitu, dvojica znanstvenika, Vedran Šegota i Antun Alegro, pronašli su lani krajem srpnja neobičnu orhideju bez klorofila. Biljčica bijelih latica i krhkog izgleda, budući da ne obavlja fotosintezu, ne treba ni listove, nego se pomoću gljiva u tlu opskrbljuje hranjivim tvarima za život. Živi podzemno, a rijetko i neredovito cvate i samo je tada vidljiva na površini

Većina malobrojnih nalazišta bezlisnog nadbradca, kako je vrsta nazvana po svom izgledu, u Hrvatskoj je pronađeno na prijelazu 19. i 20. stoljeća. Sljedećih 80 godina viđana je vrlo rijetko.

Nalaz na Velebitu raduje znanstvenike, jer je zbog smanjivanja površine staništa i njena pojava iznimno rijetka. U znanstvenom članku nedavno objavljenom u časopisu Natura Croatica, dipl. ing. biol. Vedran Šegota, stručni suradnik u Institutu za istraživanje i razvoj održivih ekosustava, i dr. sc. Antun Alegro, docent na Botaničkom zavodu PMF-a, pišu da su desetak primjeraka bezlisnog nadbradca pronašli u blizini trulog debla jele, što povezuju sa životnim uvjetima potrebnim ovoj osjetljivoj biljci.

Voli raspadajuća debla na tlu

Vedran Šegota

Vedran Šegota

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Ova orhideja je vidljiva jedino za vrijeme cvatnje - cvate rijetko i neredovito - dok ostatak života živi pod zemljom.

'Riječ je o eurosibirskoj vrsti koja raste u bukovim, jelovim i smrekovim prašumama umjerene i borealne zone. To su stare, nedirnute šume u kojima nema sječe, koje se prirodno obnavljaju i u kojima su upravo mrtva, raspadajuća debla na tlu idealna staništa ove biljke. Hrvatska je bogata šumama, one prekrivaju polovicu državnog teritorija, a sačuvano je još i podosta šuma u kojima se nikada nije gospodarilo i koje smatramo prašumama. Naprimjer, Klepina duliba na Sjevernom Velebitu, Čorkova uvala na Plitvicama, Ramino korito na Južnom Velebitu i drugdje', objašnjava Šegota za tportal.

Nalaz bezlisnog nadbradca, znanstvenog naziva Epipogium aphyllum Swartz, u Hrvatskoj je prvi put zabilježen 1861. godine na Medvednici, planini iznad Zagreba, a kasnije kod Daruvara, sela Mađareva u Zagorju i na Risnjaku. Od 1930. godine gotovo je nestala. U novije vrijeme pronalasci su sve češći pa je tako prisustvo bezlisnog nadbradca potvrđeno na Medvednici, Plitvičkim jezerima, Samoborskom gorju i sada prvi put na Velebitu.

Orhideja duh u smrekovim, jelovim i bukovim prašumama

'Može se pretpostaviti da vrsta raste i u drugim sačuvanim smrekovim, jelovim i bukovim prašumama na Velebitu i u Gorskom kotaru, no vrlo ju je teško zamijetiti iz više razloga. Kao prvo, biljka je vidljiva jedino za vrijeme cvatnje, dok ostatak života živi pod zemljom. Cvate rijetko i neredovito, dakle ne svake godine, a ponekad cvate i u samom tlu. Stoga i ne čudi da je naziv vrste u engleskom jeziku orhideja duh (ghost orchid)', poručuje Šegota.

Kao sve vrste orhideja u Hrvatskoj, i bezlisni nadbradac je strogo zaštićen Zakonom o zaštiti prirode, kojim je zabranjeno njegovo branje i uništavanje. Kako bi se očuvala specifična staništa ove vrste, upozoravaju znanstvenici, potrebno je i dalje štititi sve prašumske površine u Hrvatskoj, a u ostalim šumama primjenjivati pozitivnu šumarsku praksu ostavljanja mrtvog drva na tlu. Time se omogućava opstanak ovog rijetkog i vrlo zanimljivog člana flore.

Uz bezlisnog nadbradca u Hrvatskoj postoje još samo tri vrste mikoheterotrofnih orhideja – šiljorep (Limodorum abortivum), kokoška (Neottia nidus-avis) i koraljuša (Corallorhiza trifida). Bezlisni nadbradac najrjeđi je od njih.

Nalaz na Velebitu dio je opsežnijeg istraživanja smrekovih šuma u Hrvatskoj koje već dvije godine provode Šumarski fakultet u suradnji s Botaničkim zavodom PMF-a u Zagrebu. U suradnji s Prirodoslovnim muzejom u Budimpešti, ove je godine u tim šumama započeto i preliminarno istraživanje mahovina, skupine biljaka koja već gotovo čitavo stoljeće nije bila istraživana u Hrvatskoj.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi