Očekivano, najviše novca u tom razdoblju dobila je Katolička crkva – 1,066 milijardi kuna. Srpska pravoslavna crkva dobila je iz državnog proračuna 27,692 milijuna kuna, a Islamska zajednica 8,439 milijuna.

Ostatak novca isplaćen je na račune još 13 vjerskih zajednica.

U odgovoru saborskoj zastupnici Anki Mrak-Taritaš na njezino pitanje 'koliko je javnih sredstava u protekle tri godine izdvojeno za djelovanje vjerskih zajednica u RH ukupno, a koliko je izdvojeno za pojedine vjerske zajednice i za koje aktivnosti?', Vlada je objasnila da vjerske zajednice dobivaju novac iz državnog proračuna temeljem osam Ugovora o pitanjima od zajedničkog interesa.

Vlada je objasnila kako se novac iz državnog proračuna daje za djelovanje vjerskih zajednica 'na odgojno-obrazovnom, socijalnom, zdravstvenom i kulturnom području te za uzdržavanje svećenika i drugih vjerskih službenika, pastoralno djelovanje i dušobrižničku skrb, troškove izgradnje i uzdržavanja crkava, crkvenih zgrada i vjerskih središta (koja nisu u popisu kulturnih dobara), kao i za doprinos za karitativnu djelatnost vjerskih zajednica'.

U Vladi napominju da je Hrvatska biskupska konferencija u dogovoru s Vladom RH i uz suglasnost Svete Stolice dala jednokratan doprinos prevladavanju (teškog) financijskog stanja u Hrvatskoj, i to za pokrivanje dijela troškova školskog prijevoza učenika u iznosu od 10 milijuna kuna.

Država je između 2000. i 2003. godine, ističu iz Vlade, Katoličkoj crkvi uplatila 230,2 milijuna kuna manje nego što je trebala temeljem ugovora Hrvatske i Svete Stolice te je Katolička crkva dio duga - 30,2 milijuna kuna - državi oprostila.

Preostali iznos tog duga država je vratila Crkvi u razdoblju između 2013. i 2015. godine.