Vijesti su poprilično ilustrativne: okupacijske vlasti na Krimu su, primjerice, nedavno zabranile upotrebu motornih vozila poput skutera, quadova i motocikala noću, tvrdeći da 'zvuče poput dronova'.

Ukrajinci ga drže na oku

Ukrajinske snage za specijalne operacije nedavno su onesposobile važan željeznički most na okupiranom poluotoku, što je samo jedan detalj opsežne akcije prekidanja svih mogućih logističkih ruta, posebno onih energetskih. Rusima je postalo gotovo nemoguće prebaciti vojni teret i oružje na Krim bilo kojom rutom osim Kerčkog mosta - a njega Ukrajinci, kako su objavili prošlog tjedna, 'drže na oku'.

Kako bi to demonstrirali, silovito su napali energetsko postrojenje neposredno uz most i objavili snimke iz zraka koje jasno dokazuju da su mogli ciljati i ovaj objekt - odnosno 'pretvoriti Krim u otok' - samo da su htjeli. No čini se da zasad imaju drugačije planove, barem kratkoročno.

Prekidaju se sve logističke veze ovog poluotoka s Rusijom, a most očito ostaje sačuvan kao potencijalna zadnja meta.

Na Krimu u međuvremenu očito vlada konfuzija: nakon višednevnih nestašica goriva, potom ograničenja na 20 litara po točenju, sada je i službeno obustavljena prodaja stanovništvu - sve zalihe, ako ih i ima, rezervirane su za ruske vojne postrojbe.

'Krim je postao ratna zona'

Istodobno je predsjednik Medžlisa krimskih Tatara Refat Čubarov pozvao ruske državljane koji su se nakon 2014. doselili na Krim da napuste poluotok. 'Krim je postao ratna zona, a njegovo oslobađanje od ruske okupacije neizbježno je. Iskoristite priliku dok je Kerčki most još otvoren', poručio je Čubarov.

Procjenjuje se da se od ruske aneksije na Krim doselilo između 500 tisuća i 8000 tisuća ruskih državljana. Mnogi od njih sada očajnički - barem kako proizlazi iz objavljenih snimki - pokušavaju domoći se Rusije, no zbog nedostatka goriva i kaosa u javnom prijevozu to ne uspijevaju.

Procjenjuje se da na poluotoku živi između 2 i 2,5 milijuna stanovnika, a u proteklim godinama posjećivao ga je i znatan broj turista. Čini se da će ova turistička sezona, da budemo blagi, na Krimu proteći znatno ispod očekivanja.

'U posljednjih nekoliko tjedana Krim je donekle ostao u sjeni događanja u Perzijskom zaljevu, a on je zapravo suština: ondje je rat započeo, ondje će se po svoj prilici završiti. Ne, nije nužno prostor zauzeti vojnom silom - dovoljno je učiniti ga neupotrebljivim za okupatora i upravo to se trenutno događa. Ukrajinci su to još davno planirali', kaže za tportal geopolitički analitičar i bivši saborski zastupnik Tonči Tadić.

Tadić: 'Ukrajina ima inicijativu na terenu'

On podsjeća da su Rusi još 2023. godine sami raznijeli branu Kahovka na rijeci Dnjepru u Hersonskoj oblasti, stvorivši goleme probleme s opskrbom Krima vodom, a sada se zbog akcija Ukrajinaca prekida opskrba električnom energijom te se prekidaju gotovo svi opskrbni pravci. Ukrajina, kaže Tadić, ima inicijativu na terenu.

'Ukrajinci postupaju vrlo studiozno: najprije su potopili sve trajekte i vojne transportne brodove koji bi mogli poslužiti u slučaju prekida svake kopnene komunikacije, odnosno rušenja Kerčkog mosta. Potom su ciljano uništili sustave ruske protuzračne obrane - bilo dronovima, bilo komandoskim akcijama - a na koncu udaraju na rusku logističku rutu od Rostova na Donu preko okupiranih područja. Rusi su došli u situaciju da svoje postrojbe i stanovništvo na Krimu ne mogu opskrbiti nijednim drugim putem osim preko mosta, a njega su Ukrajinci namjerno ostavili čitavim kako bi poslužio za masovnu evakuaciju', objašnjava Tadić.

'I sami prizori bijega stanovništva s Krima dovoljno govore i propasti Putinovog režima, oni su ogroman propagandni šamar Putinu, u rangu paleži rafinerija u Moskvi i Sankt Petersburgu. To je ujedno i ukrajinski signal Putinu da je vrijeme da pristane na ozbiljne pregovore', smatra sugovornik tportala.

'U ovom ratu PR je od jednake važnosti kao i stvarno stanje na terenu'

'Krim ima presudno strateško značenje za Rusiju, a njegov gubitak jednak je gubitku rata. To neće nadoknaditi moguće rusko osvajanje ukrajinskog grada Kostjantinivka grada u Donbasu koji ima 2800 stanovnika, dakle manjeg od Pisarovine ili Vrpolja, za kojeg su potrošili četiri puta više vojnika. U ovom ratu PR je od jednake važnosti kao i stvarno stanje na terenu, posebno za šarlatane u Bijeloj Kući. Godinama je Putin Donaldu Trumpu prodavao priče o velikim ruskim uspjesima - osvajanju ovog ili onog gradića u Donbasu. No s panikom na Krimu i ukrajinskim dronovima nad velikim ruskim gradovima sve se mijenja', kaže on.

Tadić objašnjava da Ukrajinci evidentno žele stvoriti nestašice na Krimu i pokrenuti paniku i stampedo kod tamošnjih Rusa, doseljenika i turista: takve slike sasvim sigurno će obići Rusiju i ilustrirati da je Putinov režim realno na izdisaju, premda se u formalnom smislu možda može održavati na životu još neko vrijeme.

'Neki su možda očekivali golemi ukrajinski kopneni desant na Krim u stilu Drugog svjetskog rata, no to bi bilo potpuno besmisleno. Vremena su se promijenila i Ukrajini više ne trebaju tri milijuna vojnika za održavanje bojišta, nego dronovi i druga tehnologija koju je ona snažno razvila u protekle tri godine. Krim se neće osvojiti desantom, nego uništavanjem ruske logistike', siguran je Tadić koji podsjeća na riječi načelnika generalštaba pruske vojske Helmutha von Moltkea još iz 1870. godine, koje glase:

'Amateri se bave taktikom, a profesionalci logistikom.'

Pa tako vojska kojoj nije osigurana hrana, voda i municija nije vojska, nego hrpa glinenih golubova, zaključuje Tadić