TOPLINSKA KUPOLA

Pogledajte gdje je jutros u 8 sati izmjereno čak 27 stupnjeva: I danas bi mogli pasti rekordi

26.05.2026 u 09:29

Bionic
Reading

Hrvatska se u utorak ujutro probudila s temperaturama zraka primjerenijima sredini ljeta nego kasnom proljeću. U 8 sati u Dubrovniku je izmjereno 27,3 Celzijeva stupnja, pokazuju podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ)

Na Malom Lošinju - Ćunski izmjereno je 26,8 Celzijevih stupnjeva, približno toliko na Mljetu (26,6 °C) i u Senju (26,5°C) te u Šibeniku i Puli - aerodrom (po 26 °C). Toplo je bilo i u Zagrebu, a na mjernoj postaji Maksimir u 7 sati zabilježeno je 20,1 te sat kasnije čak 25,2 Celzijeva stupnja.

Bitno svježije jutro imali su Crni Lug u NP-u Risnjak, Ličko Lešće i Otočac, gdje je u 7 sati izmjereno 10,2, odnosno 12,5, odnosno 12,7 Celzijevih stupnjeva. Na Zavižanu je pak zabilježeno 13,2, u Bednji 14,1, a u Gospiću 14,2 Celzijeva stupnja, pokazuju podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

Hrvatsku je zahvatio neuobičajeno topao val za kraj svibnja, pa bi danas u pojedinim dijelovima zemlje mogli pasti i novi temperaturni rekordi.

Meteorolozi najavljuju sunčano i vrlo toplo vrijeme u većem dijelu zemlje dok se tek na krajnjem jugu može pojaviti pokoji kratkotrajni pljusak. Na obali će mjestimice puhati i jaka bura, ali temperature će i dalje ostati znatno iznad prosjeka za ovo doba godine.

Stručnjaci ističu da topli dani u drugoj polovini svibnja nisu potpuno neobični, osobito na Jadranu, no ovako dug period iznadprosječne topline rijetko se događa. Velik dio Europe trenutačno je pod utjecajem tzv. toplinske kupole, atmosferskog sustava koji zadržava vrući zrak nad kontinentom te podiže temperature i do 16 stupnjeva iznad prosjeka. Zbog toga se u nekim dijelovima Europe očekuju vrijednosti tipičnije za srpanj nego za kraj proljeća.

Ipak, stabilno i vruće vrijeme neće dugo trajati. Meteorolozi već za sljedeće dane najavljuju promjenu s više oblaka, mogućim pljuskovima i grmljavinom te blagim padom temperature. Nestabilnije vrijeme prvo bi trebalo zahvatiti zapadne krajeve i Jadran, a potom i ostatak zemlje, uz jačanje južnog i jugozapadnog vjetra.