UZBUNA U ZDRAVSTVU

Pobrojali smo uzroke nestašice liječnika te koje im povlastice država sprema

  • Autor: Ivana Barišić
  • Zadnja izmjena 15.05.2016 18:27
  • Objavljeno 15.05.2016 u 18:27
doktori ilustrativno

doktori ilustrativno

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia.hr

Dok su pacijenti u Babinom Polju na otoku Mljetu odahnuli jer im je u ambulantu umjesto liječnice Magdalene Nardelli Kovačić, koja je otišla u mirovinu, stigao varaždinski internist - kardiolog, dr.sc. Siniša Car, Pakračani očajnički vape za ginekolozima. Ni ugovor na neodređeno vrijeme, veća plaća i povoljan gradski stan nisu dovoljan motiv za dolazak liječnika u manju sredinu, ovoga puta u zapadnu Slavoniju. Iako hrvatski medicinski fakulteti u godinu na tržište izbace oko 500 liječnika, u posljednjih pet godina prosječno ih je godišnje svega 220 ušlo u hrvatski zdravstveni sustav. Postoji li diskrepancija između potražnje liječnika i njihova boravka na burzi rada te osmišljavaju li se programi pomoću kojih bi se potaknulo liječnike na ostanak u Hrvatskoj?

Hrvatska liječnička komora (HLK) od samog početka upozorava, ističe u odgovorima za tportal, na gorući problem nedostatka liječnika i njihova odlaska u inozemstvo, a koji se povećao ulaskom Hrvatske u EU. Od prvoga dana punopravnog članstva, 1. srpnja 2013., do kraja ožujka ove godine Komora je zaprimila 1357 zahtjeva liječnika za potvrdama koje su im potrebne za rad u inozemstvu.

'U Hrvatskoj je generalno nestašica liječnika, a problem je to koji se provlači već godinama', ukazuje za tportal dr. Slavica Klaić, predstojnica bolnice u Pakracu.

Oni su već raspisivali natječaje za specijalizacije, tražili su i gotove liječnike specijaliste, ginekologe, interniste i medicinske biokemičare, ali svaki put bezuspješno.

'Prije ćete nekog liječnika dobiti u većoj, nego manjoj sredini. Problem se mora rješavati na nacionalnoj razini, a puno je, nažalost, stvari koje mi u malim sredinama ne možemo riješiti', dodaje ona.

U HLK-u ne raspolažu podacima o nedostatku liječnika u pojedinim dijelovima Hrvatske jer bi takvu evidenciju trebalo imati, upućuju, Ministarstvo zdravlja. Potražnju za liječnicima pak najjednostavnije ilustriraju činjenicom da je posljednjeg dana ovoga ožujka na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo 102 liječnika, od kojih je 18 s položenim stručnim ispitom, odnosno toliko ih je nezaposlenih te bi mogli obavljati liječničku djelatnost u državi s 270.000 nezaposlenih osoba.

'Morat će se rješavati problem nedostatka liječnika, ali istovremeno raditi na modelu pridobivanja mladih da više upisuju medicinu i ostaju nakon toga u zdravstvu. Sada su manje upisne kvote na medicini nego prije 30 godina, a imamo veći broj bolnica, modularnih dijagnostika i treba nam više ljudi. Velik dio mladih liječnika želi raditi u velikim sredinama jer im je tako lakše otići u inozemstvo', kaže dr. Klaić.

Na četiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj, kako ističe u svojoj uvodnoj riječi na internetskim stranicama HLK-a njegov predsjednik mr.sc. Trpimir Goluža, trenutno studira 4210 studenatapa možemo očekivati da ćemo u roku od šest godina dobiti barem 3400 novih liječnika dok će ih za to vrijeme u starosnu mirovinu otići 1700.

Kako bi se kadrovski stabilizirao zdravstveni sustav, aktualni ministar zdravlja Dario Nakić, odgovaraju iz HLK-a tportalu, kao jednu od mjera najavio je povećanje upisnih kvota na medicinskim fakultetima, ali kada će se i za koliko upisne kvote na njima povećati, pitanje je za Ministarstvo zdravlja koje bi to trebalo provesti u dogovoru s fakultetima i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta.

Trpimir Goluža je na čelo Hrvatske liječničke komore došao iz HUBOL-a, kao i ministar zdravlja Dario Nakić, pa se očekuje da zajedničkim snagama te dvije institucije domisle uspješan model za ostanak liječnika u Hrvatskoj

Trpimir Goluža je na čelo Hrvatske liječničke komore došao iz HUBOL-a, kao i ministar zdravlja Dario Nakić, pa se očekuje da zajedničkim snagama te dvije institucije domisle uspješan model za ostanak liječnika u Hrvatskoj

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

'Potražnja i nestašica liječnika je tolika da oni mogu birati gdje će se zaposliti', najjednostavnije oslikava stanje u zdravstvu dr. Klaić.

Prema istraživanju Povjerenstva za mlade liječnike HLK, kojim je obuhvaćeno 1496 njih u dobi od 27 do 40 godina, pokazalo se da bi 60 posto njih odmah napustilo Hrvatsku da im se pruži prilika, deset posto to ne bi učinilo, a 30 ih nije sigurno što bi napravilo.

'Situacija je alarmantna u svakom pogledu i nije dovoljno samo povećati upisne kvote na fakultetima, treba djelovati odmah i zaustaviti odlazak ovih mladih liječnika koji su tek završili fakultete te odradili staž i specijalizaciju', apeliraju iz HLK-a.

Komora je u tom cilju, odgovaraju, zatražila od Vlade i mjerodavnog ministarstva hitan Akcijski plan za ostanak liječnika u Hrvatskoj te predložila konkretne mjere. Napominju kako liječnici iz Hrvatske ne odlaze samo zbog niskih plaća i materijalnih uvjeta, nego i loših uvjeta rada, nezadovoljavajućeg položaja i statusa u društvu.

'Liječnici u Hrvatskoj, iako su nositelji zdravstvenog sustava, čak nemaju pravo ni sudjelovati u kolektivnim pregovorima o svojim materijalnim i radnim pravima. Zakonom o reprezentativnosti, koji je donijela bivša zdravstvena administracija, liječnici su isključeni i iz kolektivnog pregovaranja pa u njihovo ime pregovara Sindikat sestara i medicinskih tehničara i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi koji okuplja zdravstvene i nezdravstvene djelatnike u zdravstvu (portiri, kuhari, zaštitari). Stoga je Komora zatražila donošenje strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike, što je standard u EU, odnosno da njihovi predstavnici (Sindikat liječnika) sami pregovaraju o svojim materijalnim pravima i radnim uvjetima', ističu iz HLK-a.


Zatražili su i omogućavanje dopunskog rada liječnicima, povoljnije stambeno kreditiranje za mlađe liječnike, porezne olakšice za rad u manje atraktivnim sredinama, sustavno omogućavanje stručnog usavršavanja, ali i pravednije napredovanje u struci.

Ovoga problema svjesna je, smatraju, i aktualna zdravstvena administracija. Tako je u svojoj strategiji razvoja zdravstva ministar Nakić predvidio sklapanje strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike, a na snagu uskoro stupa novi Pravilnik o dopunskom radu liječnika koji će im omogućiti ne samo rad kod privatnika, nego i u drugim javnim zdravstvenim ustanovama. U Ministarstvu, odgovaraju iz HLK-a tportalu, pripremaju i povoljnije kreditiranje, posebice stambeno, za mlade liječnike, osmišljavaju posebne poticaje za rad u manje atraktivnim sredinama poput osiguranja vrtića za djecu, prijevoza i slično.

'Dakle, radi se. Komora sve to budno prati. I neće prestati tražiti i upozoravati sve dok se ne zaustavi ovaj negativni trend odlaska liječnika i ne poboljša općenito njihov položaj u društvu', poručuju iz HLK-a.

Dok hrvatski liječnici traže posao u Europskoj uniji, postoji interes stranih liječnika koji bi radili u Hrvatskoj. Ponajprije je riječ o onima iz susjednih država kao što su BiH, Srbija i Makedonija, kažu iz HLK-a. Prema njihovoj evidenciji, do sada je 15 liječnika iz BiH, najviše iz Mostara, prošlo postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije nakon čega slijedi upisivanje u imenik HLK-a, a potom i dobivanje licence za samostalan rad za obavljanje liječničke djelatnosti u Hrvatskoj. Sam postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za liječnike koji dolaze iz zemalja koje nisu članice EU-a vrlo je složen i dugotrajan.

'Čula sam da liječnici iz BiH dolaze u Hrvatsku, ali je riječ o sporadičnim slučajevima, ne i pravilu. Navodno su se javljali u Slavonski Brod, Vinkovce i druge gradove koji su bliže BiH', kaže Klaić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!