sjednica na markovu trgu

Ništa od referenduma: Kuščević objavio koliko je nevažećih potpisa

  • Autor: V. P. P.
  • Zadnja izmjena 17.10.2018 14:53
  • Objavljeno 17.10.2018 u 12:31
Lovro Kušćević

Lovro Kušćević

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade je sporni paket zakona mirovinske reforme zbog kojeg sindikati najavljuju prosvjed. Na Vladi je i izvješće o konačnom broju potpisa koje su prikupljale dvije referendumske inicijative: Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj

U uvodnoj riječi predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na obljetnicu dvogodišnjice rada ove Vlade. 'U svakom slučaju, mislim da dosadašnja postignuća i izazovi u društvu moraju biti poticaj da još intenzivnije radimo', kazao je.

Posjet Francuskoj ocijenio je jako dobrim i naglasio da je dogovorio to da francuski predsjednik Emmanuel Macron dođe u Hrvatsku 2019.

objavljen dokument

Isti rukopisi, pokojnici, ljudi bez OIB-a: Što je sve otkriveno među potpisima za propale referendume

Pogledaj galeriju
38

Što se tiče vukovarskog prosvjeda, rekao je da smo 'čuli poruku žrtava, potrebe za procesuiranjem svih ratnih zločina usprkos tome što se puno toga učinilo'. 'Taj posao treba nastaviti. Isto tako, važno je za hrvatsku javnost da se malo prisjetimo biti jedne od glavnih političkih ostavština Franje Tuđmana - procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Važno je da temeljna načela i današnje generacije bolje upoznaju', istaknuo je. Potom je iznio kratki povijesni osvrt na to razdoblje.

'Mirna reintegracija podrazumijevala je niz mjera, jedna od njih je izgradnja povjerenja i vraćanje suživota, pa i zakon o oprostu. Time su izbjegnute brojne žrtve... To se zahvaljujući mudrosti predsjednika Tuđmana nije dogodilo i na nama je da naglašavamo stratešku važnost tog postignuća. Stvaramo društvo u kojem nećemo zaboraviti zločine, no moramo stvarati ozračje koje je primjerenije 2018. godini', smatra premijer.

Zato mu se čini da hrvatska javnost te poruke mora stavljati u prvi plan.

Referendumske brojke

Istina o Istanbulskoj - predano 390.916 potpisa, ispravnih 345.942, neispravnih 44.974

Narod odlučuje, prvo pitanje - predano 412.325 potpisa, ispravnih 371.450, 40.875 neispravnih

Narod odlučuje, drugo pitanje - predano 407.835 potpisa, ispravnih 367.169, 40.666 neispravnih

Osvrnuo se i na vojnu vježbu Velebit 18 te je zahvalio svim sudionicima i organizatorima. 'Mislim da je to jako dobro i nakon temeljite analize kazao je da će uskoro biti i prezentirano koliko je vojna vježba koštala.'

Što se tiče referendumskih inicijativa Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj, Plenković je kazao da se 'čini da niti jedna od inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa'. 'Zaključak ćemo proslijediti Hrvatskom saboru i zadužit ćemo ministra uprave da omogući uvid i kontrolu u sve nevažeće potpise', kazao je.

  • +6
  • +3

Počela provjera broja i vjerodostojnosti potpisa birača za raspisivanje državnih referenduma

Izvor: Pixsell / Autor: Filip Kos

Prema prijedlogu mirovinske reforme, i žene i muškarci će od 2033. ići u mirovinu sa 67 godina. Ministar rada Marko Pavić objašnjava kako će oni koji počinju raditi s 18, 19 godina u mirovinu moći sa 60 godina i 41 godinom staža, bez umanjenja, a oni koji studiraju i ulaze na tržište rada s 24 godine - sa 65 godina.

Na dnevnom redu je i konačno izvješće o broju potpisa prikupljenih za raspisivanje referenduma za promjenu izbornog sustava i poništenje ratifikacije Istanbulske konvencije.

  • +13
  • +10

Vlada unatoč protivljenju sindikata ide u mirovinsku reformu

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Resorni ministar Marko Pavić kazao je da je paket zakona zadnja četiri mjeseca bio na usuglašavanju. 'Htio bih umiriti sadašnje umirovljenike - isplate mirovina su neupitne i mogu očekivati daljnje povećanje mirovina', kazao je. Mirovinska reforma cilja na sadašnje umirovljenike tako da im mirovine rastu. Za 248 tisuća s najnižim mirovinama slijedi 3,13 posto rasta druge godine. Proširit ćemo mogućnost rada do pola radnog vremena uz mogućnost primanja cijele mirovine', istaknuo je.

Sljedeća kategorija su oni koji idu iduće godine u mirovinu. Oni bi imali 600 do 700 kuna manju mirovinu od sadašnjih umirovljenika da nismo išli u reformu. 'Nema govora o nacionalizaciji drugog stupa, dapače želimo ga jačati, no građanima omogućujemo da biraju. Tu smo osjetljivi za 300 tisuća građana koji imaju plaće od minimalne do prosječne.

Za one najmlađe osigurali smo daljnji razvoj drugog stupa kroz mogućnost jačeg ulaganja, tako da mirovinski fondovi mogu ulagati u strateške državne projekte. Mogu 15 posto i povući', pojasnio je.

Istaknuo je da se i po sadašnjem zakonu predviđa da će se od 2038. ići u mirovinu sa 67 godina. To će se po novom zakonu dogoditi 2033.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!