samit čelnika eu

Plenković zbog Pompea skratio boravak u Bruxellesu, na Europskom vijeću zastupat će ga slovenski premijer Janša

  • Autor: I. Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 02.10.2020 14:05
  • Objavljeno 02.10.2020 u 10:17
Andrej Plenković

Andrej Plenković

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Dimic/PIXSELL

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je u petak da će čelnici EU-a drugi dan svoga samita razgovarati o gospodarskim pitanjima i pripremama za povlačenje sredstava za plana za oporavak EU sljedeće generacije

"Današnja rasprava bit će gospodarskog karaktera, kako ojačati zajedničko tržište u okolnostima pandemije covida 19. Također ćemo razgovarati kako da zajedničkim naporima sve vlade pripreme svoje programe reformi i otpornosti na način da relevantnost ulaganja i financiranja reformi dođe do otprilike na 37 posto za zelenu tranziciju, a 20 posto za digitalnu transformaciju", rekao je premijer.

Hrvatska vlada također ulaže napore u tom smjeru, rekao je Plenković prije početka drugog dana sastanka na vrhu zemalja članica EU-a.

"Na tom tragu bit će i aktivnosti hrvatske vlade u mjesecima i godinama koje slijede, prateći rad ove Europske komisije i kroz sedmogodišnji proračun", rekao je.

Plenković će napustiti samit nešto ranije kako bi na vrijeme stigao u Dubrovnik, gdje će se sastati s američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom. Nakon njegova odlaska, na samitu će ga zastupati slovenski premijer Janez Janša. Kako objašnjava dopisnik Večernjeg lista iz Bruxellesa Tomislav Krasnec, ovo je prvi put otkad je Hrvatska članica EU da je prenijela pravo zastupanja i glasa na drugoga. Naime, u Europskom vijeću sjedi 27 šefova država i vlada, a u slučaju da netko od njih ne može nazočiti samitu, ne mogu ih zamijeniti nižerangirani dužnosnici iz njihovih država. U takvoj se situaciji pravo zastupanja, uključujući i pravo glasa, prenosi na nekog drugog člana Europskog vijeća, odnosno premijera ili predsjednika neke od država članica, pa je tako Plenković odlučio to pravo prenijeti na Janšu.

Prvi dan samita, čelnici zemalja članica uspjeli su riješiti pitanje ciparske blokade, dogovorivši sankcije protiv četrdesetak bjeloruskih dužnosnika, ali na tom popisu nije bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko jer očekuju da bi on mogao prihvatiti međunarodno posredovanje u rješavanju krize.

Cipar je blokirao uvođenje sankcija protiv osoba odgovornih za izborne prijevare, represiju i nasilje prema prosvjednicima u Bjelorusiji. Nikozija je uvjetovala sankcije protiv bjeloruskog režima uvođenjem sankcija protiv Turske, koju optužuje zbog istraživanja nalazišta plina u ciparskoj isključivoj gospodarskoj zoni.

Postupak uvođenja sankcija protiv bjeloruskih dužnosnika počinje odmah, ali na popisu nije bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko, kojeg EU ne priznaje za predsjednika jer nije izabran na poštenim izborima.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da Lukašenko izostavljen jer se EU još nada da bi Lukašenko mogao prihvatiti međunarodno posredovanje za rješavanje političke krize u zemlji.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!