KOMENTAR ARIANE VELE

Plenković je obećao nacionalni stadion. Treba li on zbilja Hrvatskoj?

  • Autor: Ariana Vela
  • Zadnja izmjena 13.07.2018 14:22
  • Objavljeno 13.07.2018 u 14:00
Premijer i predsjednik Sabora s predsjednikom HNS-a Davorom Šukerom

Premijer i predsjednik Sabora s predsjednikom HNS-a Davorom Šukerom

Izvor: Cropix / Autor: Tom Dubravec / CROPIX

Najavu premijera Plenkovića da će Vlada sufinancirati izgradnju nacionalnog nogometnog stadiona, stručnjakinja za EU fondove Ariana Vela smatra još jednim euforičnim obećanjem koja ili se neće ispuniti ili će nas u konačnici jako puno koštati

Hrvatskom već danima vlada euforija vezana uz Svjetsko nogometno prvenstvo koja se pojačava napredovanjem naše reprezentacije, a vrhunac je dostigla njenim ulaskom u finale. Građani se vesele i slave, a sve prestaje biti važno, osim nogometa. Članovi Vlade RH i predsjednica vrlo slično se ponašaju, navlače na sebe dresove, odlaze na utakmice i utrkuju se u tome tko će prije ući u svlačionicu.

  • +5
  • +2

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na utakmici Hrvatska - Danska

Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovacev/ CROPIX

I dok još koliko-toliko možemo shvatiti zašto građanima treba ovakvo slavlje jer već godinama loše žive, prijeti im gubitak dijela mirovine ili nogomet prate iz svojih domova u drugim državama u koje su morali migrirati zbog loše ekonomske situacije u Hrvatskoj, iracionalno ponašanje državnih dužnosnika, koje ne možemo opravdati, doživjelo je svoju kulminaciju obraćanjem premijera koji je izjavio da je potrebno izgraditi nacionalni nogometni stadion. Upravo tu izjavu analizirat ću u nastavku ovog teksta.

  • +7
  • +4

Stadioni svjetskog prvenstva u Rusiji

Izvor: Pixsell / Autor: Wu Zhuang/XinHua/PIXSELL

Skupo i ne uvijek funkcionalno

Izgradnja infrastrukture skup je sport, pogotovo za države koje nemaju dovoljno novca da financiraju temeljne potrebe kao što su, na primjer, mirovine. Održavanje infrastrukture također je skup sport, a pogotovo velike sportske infrastrukture. Infrastruktura traži ljude koji bi njome upravljali i osiguravali da ona ispunjava svoju funkciju.

Zato je potrebu za izgradnjom infrastrukture potrebno pomno analizirati i pritom uzeti u obzir kome je ona potrebna, koje probleme će riješiti i potrebe ispuniti, kakvo tehničko-tehnološko rješenje će zadovoljiti temeljne potrebe, kakva popratna infrastruktura je potrebna (npr. prometna i slično), koliko će takvo rješenje koštati u pripremnoj fazi, fazi izgradnje i tijekom promatranog životnog vijeka, hoće li generirati prihode, ali i jesmo li u stanju osigurati da ta infrastruktura zaista bude u funkciji nakon što je izgradimo.

Sve su to pitanja na koja je moguće dati odgovore, uključivši stručnjake u izradu analiza i studija, ali takve analize, ako se rade profesionalno i bez ulizivanja naručitelju, možda neće dovesti do rezultata koje potencijalni investitor želi, odnosno možda će pokazati da postoji jeftinija i bolja opcija od one koja je inicijalno zamišljena.

  • +8
  • +5

Zbog nedovršene i zapuštene zgrade Spaladium Arene banke tuže Split

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Fondovi EU-a nisu uvijek rješenje

Hrvatska je, zapravo, svojevrsni prvak u izgradnji infrastrukture, pogotovo sada kada su nam na raspolaganju milijarde iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Svaki dužnosnik, na nacionalnoj i lokalnoj razini, nešto bi gradio jer građevine, prema njihovom mišljenju, znače da rade dobar posao.

Međutim, upravo su EU fondovi dobar pokazatelj da želje i realnost u praksi nisu ista stvar. Nažalost, u sljedećih nekoliko godina svjedočit ćemo brojnim situacijama u kojima će se u provedbi infrastrukturnih projekata izricati financijske korekcije jer izgrađena infrastruktura nije postigla onu funkciju, to jest cilj zbog kojeg je izgrađena.

Nećemo imati dovoljno posjetitelja u turističkoj infrastrukturi ili ćemo dovoditi ljude po službenoj dužnosti samo radi ispunjenja indikatora, dio poduzetničkih zona bit će prazan, dio korisnika se neće priključiti na novoizgrađene sustave odvodnje, a i u drugim sektorima će korištenje infrastrukture i dostizanje zadanih indikatora biti upitno.

Ne zaboravite da će svu tu infrastrukturu trebati financirati nakon izgradnje i u njoj zaposliti određeni broj ljudi koji će osigurati njenu funkcionalnost, a to stvara određene troškove.

  • +8
  • +5

Organizatori prekrili splitsku Spaladium Arenu kako bi sakrili nedovršeni vanjski izgled dvorane

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Opekli smo se na arenama

Dobar pokazatelj u kojem smjeru ne treba ići i da je potrebno uključiti struku u planiranje investicija jesu rukometne arene. Sjećamo se njihove izgradnje, velebnih najava o tome kako će biti korištene nakon rukometnog prvenstva, da bismo na kraju došli u situaciju da njihova održivost zapravo ne postoji. Netko je obećao izgradnju pa su se dvorane izgradile. Jesu li rađene kvalitetne i nepristrane studije i, ako jesu, jesu li identificirale ove rizike, ne znam, ali činjenica je da je infrastruktura izgrađena i da objekti nisu ispunili ciljeve komunicirane javnosti.

Pitanje izgradnje nacionalnog stadiona nije ključno pitanje kojim bi se sada trebali baviti u Vladi RH. Nogomet u Hrvatskoj jedan je od najmasovnijih sportova i ima pristojnu bazičnu infrastrukturu u usporedbi s drugim sportovima. Ono što je potrebno jest jačanje rada na lokalnoj razini, ulaganje u ljudske kapacitete – trenere, pedagoge, psihologe, manju opremu i manja igrališta i mlade sportaše, a istovremeno i riješiti neka zakonodavna pitanja koja se odnose na sport u Hrvatskoj.

Upravo zato, a i zbog mnogih drugih razloga o kojima bih mogla napisati traktat, potrebno je stati, razmisliti o obećanjima i potrebama te ih onda komunicirati. Sve ostalo su euforična obećanja koja ili se neće ispuniti ili će nas u konačnici jako puno koštati.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!