Poremećaji na tržištu energenata, sigurnosni rizici i mogući migrantski pritisci u fokusu su Vladinih mjera, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković, istaknuvši da je paket pomoći vrijedan 450 milijuna eura usmjeren na ublažavanje posljedica nove krize
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u emisiji Hrvatskog radija "A sada, Vlada" govorio je o aktualnim globalnim i domaćim izazovima, među kojima su poremećaji na tržištu energenata, oprez zbog mogućih sigurnosnih prijetnji te potencijalni migrantski val.
Vlada je donijela deseti paket mjera vrijedan 450 milijuna eura, s ciljem ublažavanja rasta cijena energenata i zaštite građana i gospodarstva. 'Što se tiče situacije nakon početka rata na Bliskom istoku, izraelsko-američkih napada na Iran te uzvratnih udara na američke baze u Zaljevu, došlo je do rasta cijena nafte. Nafta je prije te subote bila oko 70 dolara po barelu i nakon toga smo vidjeli strelovit rast na globalnim tržištima. Ona je jutros oko 100 dolara, a bila je i 20-ak dolara više. To uzrokuje trenutni rast cijena derivata', rekao je.
Naglasio je kako je Vlada u proteklom desetljeću stekla iskustvo u upravljanju krizama te da je paket mjera rezultat takvog pristupa.
'Zato smo donijeli 10. paket mjera vrijedan 450 milijuna eura. Usmjeren je na amortizaciju i smanjenje cijena goriva i ukapljenog naftnog plina. Pritom smo dodali paket koji je usmjeren na one na koje ova kriza najviše utječe', poručio je.
Dio mjera odnosi se i na potporu gospodarstvu, osobito poljoprivredi i ribarstvu.
'Uz maloprodaju, što je važno za gospodarstvo, pripremili smo paket od 20 milijuna eura za poljoprivrednike. Slično je s paketom od osam milijuna eura za ribarstvo plus ona snažna potpora ugroženim kupcima energenata', rekao je.
Istaknuo je kako su postojeće mjere dodatno osnažene produljenjem regulacije cijena energenata.
'Neće se mijenjati do 1. listopada, sljedećih šest mjeseci, režim je identičan. Povrh ovih kratkoročnih mjera, koje su tu da budu zavoj za ranu, pripremili smo i mjere koje su u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetske tranzicije koje imaju jednostavnu poruku - tranzicija na obnovljive izvore energije i smanjivanje ovisnosti od fosilnih goriva', naglasio je.
"Europa je ranjiva i u potpunosti ovisna o energentima s drugih kontinenata"
Upozorio je na visoku energetsku ovisnost Europe o uvozu. 'Europa je kao kontinent u potpunosti ovisna o drugima i u gospodarskom smislu silno ranjiva kada se događaju ovakvi vanjski šokovi. Da bismo to smanjili, potrebno je ulagati u obnovljive izvore energije', rekao je.
'Paket je promišljen, nije rađen preko noći i pratili smo krizu svaki dan', ustvrdio je.
Govoreći o mogućim nestašicama, poručio je da razloga za zabrinutost nema. 'Ima među nama generacija koje se ne sjećaju režima par-nepar, ne sjećaju se ni 1970-ih, ni 1980-ih, a ne sjećaju se ni Domovinskog rata. Kao društvo danas živimo u komfornoj poziciji gdje je sve dostupno', rekao je.
Naglasio je kako je sigurnost opskrbe energentima bila prioritet Vlade.
'Naš cilj je sve ovo vrijeme održati sigurnost opskrbe i ona nikad nije došla u pitanje. Imamo svoj naftni terminal, rafineriju i LNG terminal. Energetski smo dobro pozicionirani. Komuniciramo s distributerima i kada gledate mjere koje su donesene za smanjivanje cijena naftnih derivata, tu postoji ravnoteža. Dio mjera snižavanja cijena je bio nauštrb trošarina koje su prihod proračuna, a dio je bio na premijer koje su prihod distributera', rekao je.
Zaključno je istaknuo kako Vlada nastoji održati cijene na prihvatljivoj razini.
'Cijene koje su danas u maloprodaji su još uvijek niže nego što su bile najviše cijene 2022. u vrijeme početka ruske agresije na Ukrajinu', zaključio je.