“Mi ćemo zagovarati daljnji napredak Bosne i Hercegovine, koja nam je posebno bitna kako bi i ona uhvatila korak s drugim zemljama regije koje su ispred nje”, rekao je Plenković, dolazeći na samit čelnika EU-a i njihovih kolega iz šest zemalja zapadnog Balkana.

Dodao je da je Hrvatska pomogla Bosni i Hercegovini da 2016. podnese zahtjev za članstvo, nakon toga se prošle godine borila da dobije kandidatski status i da će se sada truditi da dobije što bolje zaključke.

Europska komisija je 8. studenoga objavila izvješće o napretku zemalja kandidata u kojima je preporučila otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, kandidatski status za Gruziju, a da će Bosna i Hercegovina dobiti preporuku kada postigne dovoljan stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo.

Unatoč tome, skupina zemalja u kojima je Hrvatska snažno se zauzima da i Bosna i Hercegovina dobije zeleno svjetlo za otvaranje pregovora.

Na pitanje o mađarskim prijetnjama vetom na odluke koje se odnose na Ukrajinu, Plenković je izrazio umjereni optimizam u pogledu ishoda samita.

“Prateći sve što se događa, mislim da ćemo imati paket kompromisa o čemu ćemo govoriti sljedeća dva dana i onda ćemo imati neki kompromis kao što ga uvijek nađemo”, rekao je Plenković.

Nakon samita EU-zapadni Balkan, u četvrtak se održava dvodnevni samit čelnika 27 država članica pred kojima su dvije važne teme - odluke o proširenju te o reviziji višegodišnjeg proračuna. Najveća prepreka dogovoru su prijetnje mađarskog premijera Viktora Orbana vetom.

Europska komisija je u srijedu odmrznula 10,2 milijarde eura kohezijskih sredstava Mađarskoj nakon što je ocijenila da je Budimpešta poduzela mjere za rješavaje pitanja neovisnosti pravosuđa, no 21 milijarda je ostala blokirana.