Američki predsjednik ponovno je izazvao uzbunu uoči ključnog tjedna za Grenland, najveći otok na svijetu, inače samoupravni dio Danske. Trump je ponovio interes za 'strateški smješteno i mineralima bogato područje', tvrdeći da će ga SAD preuzeti 'na ovaj ili onaj način'. Odbio je isključiti mogućnost vojne sile, iako se Grenland nalazi pod zaštitom EU-a i NATO-a kao dio Danske.

Grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt i danski ministar Lars Løkke Rasmussen trebali bi se sastati s američkim državnim tajnikom Marcom Rubijem, a Kopenhagen ponavlja da otok nije na prodaju te da već postoji sporazum iz 1951. godine omogućujući snažnu američku vojnu prisutnost na njemu, piše Guardian.

Danska: Grenland je dio Kraljevine Danske

U ponedjeljak je grenlandska vlada naglasila da je otok 'dio Kraljevine Danske' i kao takav član NATO-a, uz poruku da će pojačati suradnju kako bi se obrana odvijala 'u okviru NATO-a'. Koalicija na otoku očekuje da će Grenland 'zauvijek biti dio zapadnog obrambenog saveza' te ističe da sve članice, uključujući SAD, 'imaju zajednički interes' za očuvanje njegove sigurnosti.

Trump tvrdi da Washington mora kontrolirati Grenland zbog navodne prijetnje Rusije i Kine, a Rutte je, tijekom posjeta Hrvatskoj, rekao da NATO radi na 'sljedećim koracima' kako bi zaštitio Arktik. 'Svi saveznici slažu se oko važnosti Arktika i arktičke sigurnosti jer znamo da otvaranjem morskih putova postoji rizik da će Rusi i Kinezi biti aktivniji', rekao je.

NATO razmatra niz prijedloga

Diplomati navode da su neke članice saveza iznijele prijedloge, uključujući pokretanje nove misije u regiji, raspoređivanje više opreme ili održavanje vježbi, ali razgovori su u ranoj fazi i nema konkretnih planova.

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul umanjio je mogućnost američke aneksije Grenlanda: 'Nemam naznaka da se to ozbiljno razmatra.' Dodao je da se sigurnosna pitanja Arktika trebaju rješavati zajednički te da NATO tek razvija konkretnije planove.

Oštriji je bio europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius, poručivši da bi američka upotreba sile 'bila kraj NATO-a'. Prema članku 42.7 Ugovora EU-a, članice bi bile obvezne pomoći Danskoj ako bi bila suočena s agresijom. No pravnici napominju da bi se primjenjivost te klauzule na Grenland (koji nije dio EU-a) morala dodatno razjasniti.

U međuvremenu, skupina američkih senatora, a među njima je i Lisa Murkowski iz Aljaske te je rekla da preuzimanje Grenlanda 'ne bi trebalo biti na [američkom] popisu', stiže u Kopenhagen na razgovore s danskim političarima. Predsjednica odbora za Grenland, Aaja Chemnitz, istaknula je da je sastanak 'dobra vijest' te da je 'apsolutno ključno da neke istine stavimo na stol'.

Njemački vicekancelar: Grenlandu treba ponuditi članstvo u Uniji

Bivši njemački vicekancelar Robert Habeck otišao je i korak dalje, predlažući da se Grenlandu ponudi novo članstvo u EU-u kako bi se suzbio američki pritisak. Podsjetio je da je otok napustio tadašnju Europsku zajednicu 1985. godine, ali da se svijet od tada 'potpuno promijenio'.

Kina je također reagirala, poručivši da je Arktik 'pitanje općih interesa međunarodne zajednice'. Glasnogovornica ministarstva Mao Ning naglasila je da kineske aktivnosti u regiji promiču 'mir, stabilnost i održivi razvoj' te pozvala na poštivanje prava svih država na zakonito djelovanje na Arktiku.