OKRNJENA 'TVRĐAVA'

Pakistanci ih odbili, a sad ih kupuju Rumunji: Što stoji iza nelogične nabave turske klase Hisar

28.05.2025 u 07:20

Bionic
Reading

Premda ima svoje brodograđevne kapacitete, Rumunjska je ovih dana objavila da namjerava od Turske kupiti abnormalno skup obalni patrolni brod s ograničenim borbenim sposobnostima. Ako Bukurešt finalizira najavljenu nabavu plovila klase Hisar (tur. tvrđava), bit će to prva potvrđena prodaja turskog borbenog broda nekoj članici Europske unije. Donosimo više o najnovijoj klasi Hisar, temeljenoj na dizajnu turskih korveta klase Ada

Rumunjski obrambeni portal Defense Romania objavio je prošlog tjedna nakon potvrde iz tamošnjih političkih krugova da Bukurešt planira kupiti obalni patrolni brod ili, popularnije rečeno, laku korvetu bez dodatne oklopne strukture klase Hisar. Prema planu, patrolni brod bit će izgrađen u turskom brodogradilištu bez sudjelovanja rumunjske industrije, što je svojevrsno iznenađenje s obzirom da ta zemlja ima svoju brodogradnju, posebno u gradu Galaţiju.

Valja naglasiti da je partnerstvo s nacionalnim proizvođačem u takvim kupnjama standardna praksa. Primjerice turske korvete klase Ada za ukrajinskog naručitelja trebale su biti dovršene u Mikolajivu, ali je zbog ruske invazije na tu zemlju ipak odlučeno da se izgradnja preseli u Istanbul.

Politički i obrambeno-industrijski izvori izvijestili su da rumunjska vlada planira platiti 350 milijuna eura za novo plovilo, što je ogroman iznos za brodove ovog tipa. Dodatni problem je i činjenica da, za razliku od potpuno opremljenih borbenih korveta, sustav borbenog upravljanja na klasi Hisar ne podržava upotrebu protubrodskih raketa NSM, a koje je Rumunjska već kupila.

Sukladno tome, borbena oprema budućeg rumunjskog patrolnog broda bit će svedena na standardno naoružanje klase Hisar, točnije pramčani nosač topa kalibra 76 milimetara, daljinski upravljane nosače strojnica, protuzračni top Aselsan Gökdeniz kalibra 35 milimetara i protuzračni sustav Hisar-O. Ako se pak naprave naknadne promjene u dizajnu da bi se brod opremio spomenutim sustavima, potrebno je odobrenje američke tvrtke Raytheon za prijenos tehnologije, što je prema ocjenama analitičara malo vjerojatno.

Ušteda od 150 milijuna dolara

Stručnjaci tvrde da bi pod takvim uvjetima cijena broda značajno porasla, a njegova izgradnja bila bi odgođena. Dodatnu sjenu na ugovor baca i podatak da je Turska nakon probne vožnje namjeravala prodati taj brod Pakistanu, no on je to odbio. Umjesto toga, Pakistanci su naknadno naručili izgradnju svojih budućih borbenih brodova upravo u rumunjskom brodogradilištu u Galaţiju.

Obrambeni portal Defense Romania napominje da su Turci prije Pakistana pregovarali s Rumunjima o kupnji klase Hisar, s time da su plovila ponuđena bez naoružanja, ali sposobna za plovidbu, a cijena im je bila 90 milijuna dolara. Integracija Thalesovog borbenog sustava Tacticos i američkog raketnog sustava NSM (Naval Strike Missile) koštala bi dodatnih 100 milijuna dolara, a njihova ugradnja potrajala bi oko pola godine.

Prema procjenama rumunjskih vojnih analitičara, Rumunjska bi za 200 milijuna dolara mogla od nekog drugog izvođača nabaviti novi brod opremljen Tacticosom, na koji bi se mogle integrirati rakete iz sustava NSM. Rumunjski pak vojni izvori tvrde da je postignuto kompromisno rješenje o postavljanju kontejnerskih lansera s protubrodskim raketama, koje neće biti integrirane u brodski borbeni sustav, što negira mogućnost koordinacije, ali će pružiti određene protubrodske sposobnosti.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Techno Thunder

Vršitelj dužnosti predsjednika Rumunjske Ilie Bolojan potvrdio je da je kupnja plovila već uvrštena na dnevni red Vrhovnog vijeća nacionalne obrane. Prema njegovim riječima, on je samo odobrio otprije pripremljenu odluku kako bi se izbjegli prekidi obrambenih programa koje je pokrenula vlada u Bukureštu. Rumunjska vlada sada mora podnijeti zahtjev za kupnju parlamentu, s time da postoji mogućnost da će novi predsjednik i buduća vlada preispitati odluku o kupnji turskog broda.

Koncept 'za, ali bez'

Brod klase Hisar temelji se na dizajnu korvete klase Ada turske mornarice i kategoriziran je kao plovilo za ophodnju na moru te njegov razvoj spada u projekt MILGEM (Nacionalni brod). Klasa Hisar dizajnirana je za širok raspon misija, uključujući obavještajne, nadzorne i izviđačke aktivnosti (ISR), potragu i spašavanje (SAR), protuterorizam, pomorske intervencije, pomorske specijalne operacije, zračne i pomorske operacije, elektroničko i akustično ratovanje, obalno bombardiranje, zaštitu pomorskog prometa, amfibijsku podršku i obuku.

Gradi se prema konceptu koji ukazuje na to da je plovilo opremljeno za određene misije, ali pritom ne uključuje isporuku sustava za modularnu ugradnju oružja i senzora u kasnijim fazama. Brodovi su konstruirani za isplativost i u nabavi i u radu, s niskim radarskim presjekom, smanjenim akustičnim i magnetskim potpisima te visokim značajkama preživljavanja.

Brod nazvan Romania trebao bi biti duljine 99,56 metara, širine 14,42 metra, gaza 3,77 metara i istisnine 2300 tona. Pokreće ga kombinirana dizelsko-električna i dizelska konfiguracija s četiri dizelska motora te dva elektromotora koji pokreću dva propelera s upravljivim korakom. Maksimalna brzina mu je 24 čvora, odnosno 44 kilometra na sat, a domet 4500 nautičkih milja ili nešto više od 8300 kilometara, s time da je projektiran za 21 dan plovidbe te ima posadu od 104 članova.

Klasa je opremljena ASELAN-ovim 3D radarom za pretraživanje te radarom za upravljanje paljbom AKR-D, elektrooptičkim sustavom pretraživanja i METEKSAN-ovim sonarom Yakamos 2020, montiranim na trupu. Tu je i ASELSAN-ov infracrveni sustav pretraživanja i praćenja Piri-KATS te Tübitakov elektronički sustav potpore Yelkovan i HAVELSAN-ov sustav za pružanje situacijske svijesti. Brod uključuje i helikoptersku platformu, sposobnu za upravljanje helikopterom od 10 tona, kao što je S-70B Seahawk.